_resize.jpg)
(za povećanje slike kliknite na sliku)
Zatvaranje kolonije slamarki
 |
 |
 |
Dalmatinska večer
 |
 |
 |
Predstavljanje Leksikona u galeriji
 |
 |
 |
Otvorenje kolonije slamarki 2010.
U petak je otvoren jubilarni, 25. saziv Prve kolonije naive u tehnici slame u Tavankutu, koji organizira Hrvatsko kulturno prosvjetno društvo "Matija Gubec". Sudionice kolonije svakodnevno rade na izradi novih slika od slame u prostorijama OŠ "Matija Gubec" u Tavankutu, dok će sutra njihov rad moći pratiti i Subotičani, u vremenu od 10 do 20 sati, na trgu ispred Gradske kuće. U petak, 16. srpnja, slamarke će ponovno, od 11 do 18 sati, raditi u prostorijama tavankutske škole, gdje će se u nastavku večeri, od 19 sati održati predstavljanje Leksikona podunavskih Hrvata - Bunjevaca i Šokaca. Pretposljednjeg dana Kolonije, u subotu, 17. srpnja, u prostorijama Galerije HKPD
Radio Subotica uredništvo programa na hrvatskom jeziku
 |
 |
 |
Izlet najmlađih članova HKPD Matija Gubec
Najmlađa skupina folkloraša Hrvatskog kulturnog prosvjetnog društva "Matija Gubec" redovito ima probe folklora subotom u mjesnom Domu kulture. U želji za sadržajnim oplemenjivanjem školskog raspusta, voditeljica ove skupine, Sanda Benčik, odlučila je djecu povesti na jednodnevni izlet. Tako je oko 30 mališana sa nekoliko vodećih članova provelo cijeli dan na Čikeriji. Lijepi sunčani dan je protekao u veseloj igri djece. Igrali su "ledenog cice", odbojke, badmintona, nogometa i drugih zanimljivih dječjih igara. Popodnevna, kiša je označila kraj izleta, ali ne i dobrog provoda. Svi su se ukrcali u prikolice, a kapi kiše nisu sputale dječju pjesmu. Na upit kako su se proveli, djeca su odgovorila da nestrpljivo čekaju sljedeći izlet.
Suzana Gagić
 |
 |
 |
 |
 |
 |
XV. Festival dječjeg folklora "Djeca su ukras svijeta"
Održan XV. Festival dječjeg folklora "Djeca su ukras svijeta" u nedjelju 6. 6. 2010. godine u 18 sati u Domu kulture u Tavankutu.
 |
 |
 |
 |
 |
 |
Folkloraši i tamburaši HKPD "Matija Gubec" u Segedinu
Članovi folklornog i tamburaškog odjela HKPD "Matija Gubec" iz Tavankuta su u subotu, 5. lipnja 2010. posjetili Segedin, prekrasan živopisni grad u našem susjedstvu, Republici Mađarskoj. Poziv za gostovanje uputio im je gospodin Dušan Marjanović, predsjednik Hrvatske manjinske samouprave u Segedinu, a povod je bila promocija hrvatskog folklora. Za brojne goste okupljene na trgu Dugonics András u 17 sati upriličen je jednosatni program ispunjen zvucima i plesovima bačkih Hrvata - Bunjevaca. Program je otvorila Bernadica Vojnić Mijatov pjesmom "Tavankute, moje selo malo" koju je izvela uz tamburašku pratnju. Uslijedio je splet bunjevačkih plesova pod nazivom "Čuj Bunjevče", da bi nakon toga tamburaši pokazali svoje umijeće blokom pjesama. Program je završen spletom plesova pod nazivom "Srdiš se dušo". Za vrijeme ovog kratkog posjeta, članovi HKPD "Matija Gubec" bili su u prilici razgledati neke od znamenitosti Segedina, poput crkve Votive, Kapije heroja i čuti mnoge zanimljivosti vezane za povijest Segedina. Ljubaznošću gospodina Marjanovića, organiziran je i posjet Vodoprivrednom muzeju, koji je smješten na samoj obali rijeke Tise, gdje su mogli čuti o velikoj poplavi koja je 1879. godine zadesila Segedin i vidjeti oruđa i mašine koje su se u to doba koristile za izgradnju brana i zaštitu od poplava.
 |
 |
 |
"Čuvajmo običaje zavičaja"
Protekli vikend (29. i 30.5. 2010.) članovi Hrvatskog kulturnog prosvjetnog društva "Matija Gubec" iz Tavankuta, gostovali su u Republici Hrvatskoj, u Velikoj pokraj Požege na dvadesetoj po redu smotri folklora. Kao i svake godine, ugostili su ih članovi KUD-a "Ivan Goran Kovačić" koji su i glavni organizatori ove smotre čiji naziv je "Čuvajmo običaje zavičaja". Preko tisuću posjetitelja imalo je prigodu kušati razne specijalitete koje su pripremili sudionici smotre. Svi delikatesi bili su izloženi na stolu dugom oko 400 m, što je označilo pripremu za narednu godinu kada će Veličani obarati Guinessov rekord. Na kraju programa, upriličen je predivan vatromet koji je obilježio i 20. obljetnicu smotre. Iako se program odvijao na otvorenom, kiša nije spriječila nazočne da uživaju u glazbenim izvedbama Tamburaškog sastava "Grofovi" iz Velike i tamburaša HKPD-a "Matija Gubec" iz Tavankuta tijekom večeri. U nedjeljnoj povorci petnaest gostujućih društava prikazalo je svoje plesno umijeće, nakon čega je držana zajednička večera uz zvuke tambure i pjesme do kasno u noć.
Suzana Gagić
 |
Otvorena izložba slika Marije Vojnić u Zagrebu
Uz potporu Hrvatske paneuropske unije i Udruge za potporu bačkim Hrvatima u Zagrebu je sinoć 21. 5. 2010. u 19 sati otvorena izložba slika Marije Vojnić pod nazivom: "POETIKA TAVANKUTSKOG PISKA". Izložbu su otvorili Pavo Barišić, predsjednik Hrvatske Paneuropske unije, Stjepan Skenderović, predsjednik Udruge za potporu bačkim Hrvatima u Zagrebu, Naco Zelić, zamjenik predsjednika Udruge za potporu bačkim Hrvatima u Zagrebu i Nevenka Nekić, dopredsjednica rvatske Paneuropske unije. U glazbenom okviru sudjelovao je Pere Ištvančić izvodeći improvizacije na bunjevačke melodije na tamburi. Izložba se može razgledati u prostorijama Hrvatske Paneuropske unije, Zagreb, Jurišićeva 1A/I do 20. 06. 2010. Marija Vojnić rođena je u Tavankutu 1948. godine, a završila je Školu za primijenjenu umjetnost u Novom Sadu godine 1968. Radila je kao grafički dizajner i bavila se pedagoškim radom. Bila je članica nekadašnje likovne sekcije "Matija Gubec" u Tavankutu, te Radničkog univerziteta u Subotici, a sada je član likovne sekcije HKC "Bunjevačko kolo" u Subotici i slamarske sekcije i kolonije HKPD "Matija Gubec" u Tavankutu. Izlagala je na više skupnih izložbi, a ovo je njena treća samostalna izložba i ujedno prva takva u Zagrebu.
 |
 |
 |
 |
 |
 |
U Plavni održani II. dani A. G. Matoša i dr. Josipa Andrića
NASTUP Tamburaškog orkestra HKPD-a "Matija Gubec" u Plavni: (...) Ove će vam se godine predstaviti Tamburaški orkestar HKPD-a "Matija Gubec" iz Tavankuta sa solistima, pod umjetničkim ravnanjem Stipana Jaramazovića..." Nikada nitko nije glazbom uzveličao bačka, srijemska i slavonska sela tako kao što je dr. Andrić to učinio svojim novim kolima, od kojih je svako za sebe posebno karakteristično. Neka od njih mogla su se čuti na ovom besprijekorno pripremljenom koncertu: Kolo u Baču, Sonćansko kolo, Bereško kolo...
Više na web stranicama Zavoda za kulturu vojvođanskih Hrvata
Noć muzeja
Svojim multimedijalnim programom Hrvatsko kulturno prosvjetno društvo "Matija Gubec" iz Tavankuta se ove godine po prvi puta uključilo u kulturni spektakl "Noć muzeja". U Galeriji slika od slame u Donjem Tavankutu, Marka Oreškovića br. 3, posjetitelji su mogli uživati u multimedijalni programu koji je trajao od 18.00 sati do ponoći. Članice slamarskog odjela priredile su radionicu za izradu nakita, a u 21.00 sat je otvorena "Retrospektivna izložba slika od slame Prve kolonije naive u tehnici slame Tavankut", koja obuhvata period 1986.-2009. godine kao i izložba skulptura i drvoreza nastalih tijekom prvih godina održavanja Kolonije. U dvorišnom dijelu Galerije uz poseban ugođaj i dekoraciju svijeća, prikazana je demo verzija filma "Od zrna do slike", redatelja Branka Ištvančića, čija se premijera očekuje u okviru održavanja 25.-te Kolonije naive u tehnici slame u Tavankutu u srpnju mjesecu. Svi posjetitelji su mogli kušati rakiju i vino najboljih tavankutskih proizvođača, koju su priredili osnivači Festivala mlade rakije iz Ljutova. Od ponedjeljka 17.-24.5.2010. godine, svi zainteresirani mogu pogledati navedenu izložbu u Vestibilu Gradske kuće u Subotici.
 |
 |
 |
Posjet učenika i profesora Klasične gimnazije iz Zagreba
 |
 |
.jpg) |
"Klonovi" Gupčeve lipe za škole koje nose njegovo ime
 |
 |
 |
Uskršnja izložba "Bunjevačkog kola" i "Matije Gupca":
Ljepota sitnih detalja
Članovi likovnog odjela Hrvatskog kulturnog centra "Bunjevačko kolo" i slamarske sekcije Hrvatskog kulturno-prosvjetnog društva "Matija Gubec" organizirali su sedamnaesti put uskršnju izložbu. Otvorenje izložbe upriličeno je sinoć u predvorju Gradske kuće. Otvarajući izložbu, predsjednik HKC-a "Bunjevačko kolo" Ivan Stipić, među ostalim, je rekao: "Svima nam je jasna jedna istina: da bismo uskrsnuli, moramo proći kalvarijsku muku. Naravno, Isusova je neponovljiva i zahvaljujući njoj i naša ima puni smisao. Današnja izložba, sa svim svojim detaljima i simbolima, nastoji podsjetiti nas na uskrsnuće Kristovo. Umjetnici su vizualni čuvari i prenositelji tradicije, koja traje već 2000 godina. I ona je tu pred nama i čeka da u svakom, pa i u najsitnijem detalju koji su često i najvažniji, otkrijemo ljepotu, a možda i odgovor na poneko pitanje." Kako je uoči otvorenja istaknuo predsjednik likovnog odjela HKC-a "Bunjevačko kolo" Josip Horvat, izložba je prodajnog karaktera, a među tridesetak izlagača posjetitelji mogu pogledati prigodno urešena uskršnja jaja, ali i uskršnje čestitke i slike od slame. Blagoslovljene blagdane uime organizatora prisutnima su poželjeli Josip Horvat i Jozefina Skenderović, a u programu su nastupili tamburaški sastav "Klasovi" i recitatorica Hrvatske čitaonice Marijana Skenderović. Izložba će biti otvorena do utorka, 30. ožujka, a radovi se mogu pogledati od 10 do 20 sati.
Zlatko Romić, SuboticaDanas.info - Informativne stranice programa na hrvatskom jeziku
 |
 |
 |
Etno dan
Dana 2. ožujka 2010. godine u OŠ "Matija Gubec" u Tavankutu održana je manifestacija pod nazivom "Etno dan", jedna od mnogih podprojekata u okviru višegodišnjeg projekta "Afirmacija multikulturalizma i tolerancije u Vojvodini".Uz Pokrajinu i školu realizaciju projekta je potpomoglo i Hrvatsko nacionalno vijeće. Na manifestaciji su sudjelovali učenici osnovne škole iz petog, šestog i osmog odjeljenja na hrvatskom nastavnom jeziku, kao i učenici sedmih i osmih odjeljenja na srpskom nastavnom jeziku. Manifestacija se sastojala od prezentacije običaja, kulture i tradicije jedne nacionalne zajednice prema drugoj u izvedbi učenika koji ne pripadaju toj zajednici. Cilj manifestacije je međusobno upoznavanje učenika pripadnika različitih nacionalnosti radi prevazilaženja kulturoloških, jezičnih i vjerskih razlika, stvaranje tolerantnije atmosfere i klime u školama formiranjem "učeničkih timova" koji funkcioniraju skupa bez obzira na svoju nacionalnu i vjersku pripadnost i prevazilaženje segregacije i podvojenosti učenika u školama zbog njihove nacionalne pripadnosti. Etno dan je održan kroz tri školska sata. Prvog sata odjeli na srpskom nastavnom jeziku predstavili su najznamenitije hrvatske pisce, pjesnike, umjetnike, sportiste, nobelovce i filmske stvaraoce uz pokazivanje njihovih fotografija ili ilustriranjem njihovih dostignuća. Drugog sata odjeli na hrvatskom nastavnom jeziku predstavili su znamenitije Srbe iz Subotice, Tavankuta i okolice. Evaluacija sadržaja prikazanog kroz prethodna dva sata izvršena je na trećem satu u igri asocijacija. Djeca sudionici podijeljena su u tri skupine. Rješavajući asocijacije potvrdili su znanje o znamenitim ličnostima obiju nacija. Pobjednici natjecanja su nagrađeni, a sva djeca sudionici "Etno dana" su na dar dobili majice. Ravnateljica i nastavnici koji su sudjelovali na realizaciji projekta dobili su utješne nagrade. Etno danu nazočni su bili Bojan Gregurić predstavnik Pokrajinskog tajništva za propise, upravu i nacionalne manjine, Tibor Tot koordinator projektnih aktivnosti ispred Vojvođanskog centra za ljudska prava, Branko Horvat predsjednik Hrvatskog nacionalnog vijeća, Tomislav Žigmanov ravnatelj Zavoda za kulturu vojvođanskih Hrvata, Vesna Njikoš-Pečkaj konzulica Generalnog konzulata Republike Hrvatske u Subotici, Alojzije Stantić veliki poznavatelj običaja i povijesti ovih krajeva, Tome Vojnić Mijatov predsjednik savjeta roditelja škole kao i članovi školskog odbora.
Nikola Stantić 8. a
Tomislav Vojnić Mijatov 8. a
Drugi "Gupčev bal" u Tavankutu
U subotu, 6. 2. 2010., u prostorijama Osnovne škole u Tavankutu održano je drugo prelo u organizaciji Hrvatskog kulturno prosvjetnog društva "Matija Gubec" Tavankut pod nazivom "Gupčev bal". Ovogodišnjem balu prisustvovalo je oko 250. mještana, uzvanika i gostiju iz drugih mjesta. Na samom početku, domaćin bala, predsjednik HKPD "Matija Gubec", Ladislav Suknović poželio je srdačnu dobrodošlicu na prelo istakavši da duga tradicija ovog Društva i svako sjećanje na drage osobe koje su gradile ime Tavankuta i na sve kulturne aktivnosti, vrjednote i uspjehe koje su podarene našoj zajednici dužno je divljenja. Tako, je i potekla ideja za jednim svečarskim zajedničkim okupljanjem, gdje bi svima mogli zahvaliti za dosadašnju potporu i doprinos koji svi ulažemo u očuvanje naše najveće vrednote, koja karakterizira svakoga ponaosob i nas kao zajednicu, zaključio je Suknović. Tijekom večeri, pjevalo se i plesalo uz dva tamburaška sastava, domaći Tamburaški sastav HKPD "Matija Gubec" i gostujući Tamburaški sastav "Grofovi" iz Velike pokraj Požege. Gosti iz Velike su svoj blok započeli novom pjesmom "Da sam bećar" koja je naslovna pjesma njihovog albuma prvijenca izdanog prije par mjeseci. Oko ponoći upriličena je bogata tombola nakon koje su podijeljena specijalna priznanja za najljepše tjeme, najširi i najuži struk, najljepše brkove, titulu najbolji budući Tavankutski zet, nagradu za najbolji styling i mnoge druge. Također je svatko dobio na poklon godišnjak Društva pod nazivom "Gupčeva lipa" u kojem su zabilježene sve aktivnosti Društva u protekloj 2009. godini. Balu su prisustvovali predsjednik Hrvatskog nacionalnog vijeća Branko Horvat, Anto Franjić, konzul savjetnik Generalnog konzulata Republike Hrvatske u Subotici, Petar Kuntić, predsjednik DSHV-a, Tomislav Žigmanov, ravnatelja Zavoda za kulturu vojvođanskih Hrvata, Stanislava Stantić Prćić, ravnateljica Osnovne škole "Matija Gubec", Marija Hećimović, predstavnica Hrvatske matice iseljenika, Franjo Ivanković, mjesni župnik, Stanko Raguž, predsjednik KUD-a "Ivan Goran Kovačić" iz Velike, Ladislav Suknović, predsjednik HKPD "Matija Gubec" i mnogi drugi. U jutarnjim satima kada su gosti uz poznate pjesme gostujućih tamburaša sabrali dojmove, mogla se čuti potvrda "uz dobro zdravlje vidimo se i dogodine".
S.G.
 |
 |
 |
 |
 |
 |
"Radni" Božić
Božić, rođenje Isusa Krista, Blagdan je koji, vjerujem, u svima nama probudi sve one najskrivenije i najiskrenije emocije. U ovo doba godine, trudimo se biti bolji no što jesmo, dati više sebe drugima i na kratko svoje potrebe staviti iza potreba drugih. Tako su članovi HKPD-a "Matija Gubec" iz Tavankuta svoju Badnju večer proveli "radno". Naime, od prethodno skupljenog novca među sobom, kao i odijela i igračaka, napravili su paketiće i njima usrećili najsiromašnije. Marinko Francišković, maskiran u Djeda Božićnjaka, zajedno sa svoja 4 vilenjaka: Sandom Benčik, Kristinom Tokodi, Daliborom Križanom i Suzanom Gagić uputio se u kuću desetočlane obitelji Šefer u kojoj je čak osmoro djece. Riječima je nemoguće opisati eksploziju emocija koja je uslijedila na licu mjesta i to na obje strane. Djeca su poskakivala i vrištala od sreće, jer nikada do sad nisu doživjela ništa slično. More poklona preplavilo je prostoriju. Pjesmom "Zvončići", koju su svi zajedno otpjevali, zahvalili su Djedu Božićnjaku i još jednom, kroz suze, pokazali svoje oduševljenje njime. Prema riječima članova KUD-a koji su bili nazočni ovom humanom djelu, ovakve akcije će od sada postati tradicija i proširiti se na uveseljavanje više obitelji. Oni sada nestrpljivo čekaju Uskrs kada će opet izmamiti iskrene osmjehe djeci kojima je to prijeko potrebno.
Suzana Gagić
 |
 |
 |
Redateljsko ostvarenje Branka Ištvančića u tavankutskome pisku - film "Od zrna do slike"
Uz potporu Pokrajinskog tajništva za propise, upravu i nacionalne manjine, u petak 18.12.2009. godine, u Osnovnoj školi "Matija Gubec" u Tavankutu, održana je premijera radne verzije dokumentarnog filma, redatelja Branka Ištvančića "Od zrna do slike". Namjera ovog kreativnog dokumentarnog filma, pod radnim naslovom "Od zrna do slike", je prikazivanje života i umijeća žena, popularno nazvanih "slamarki", koje pozornost privlače neobičnim slikanjem slika od slame. Radi se o Bunjevkama pripadnicama hrvatske nacionalne manjine u Srbiji, odnosno u Vojvodini, koje na taj način egzistiraju, ublažavaju svoju autentičnu svakidašnjicu i održavaju svoj kulturni identitet. Koristeći taj jednostavni, podatni i krhki materijal - slamu, ove žene imaju potrebu umjetnički izraziti svoj doživljaj svijeta oko sebe, da uljepšaju svoj teški život njiva, sunca, prašine, vječito savijenih leđa i znoja, taj život crne zemlje koja život znači. Slikaju svakodnevicu života, ali svome doživljaju uspiju uvijek dati poetično ruho. Rad sa slamom čini ih sasvim izuzetnim. Radeći filigranskom preciznošću, krhkim zlatastim materijalom, one dobivaju sasvim neočekivane ugođaje i efekte. Ova likovna umjetnost nastala je u vrijeme bunjevačkog običaja "dužijanca" nakon završetka žetve, kada se rađa novi kruh, koji je prepoznatljiv kao bunjevački običajni simbol", stoji u scenariju filma. Snimanje filma započeto je u jesen 2007. godine a nastavljeno tijekom 2008. godine. Film je sniman u četiri godišnja doba u HD rezoluciji. Prema riječima Branka Ištvančića, predstoji snimanje završnih kadrova u Vatikanu, već na proljeće, za koje su upravo osigurana sredstva.
L.S.
 |
 |
 |
 |
 |
 |
Nastup na humanitarnom koncertu u Semeljcima
U nedjelju, 6.12.2009. na blagdan Svetog Nikole, u mjestu Semeljci nadomak Đakova, održan je šesti po redu humanitarni koncert pod naslovom "Sveg se strefi u godinu dana." organiziran od strane izvorne pjevačke skupine "Semeljačke snaše", a održan je za djecu sa posebnim potrebama. Čast biti sudionikom pripala je KUD-ovima iz Hrvatske, Bosne i Hercegovine i Vojvodine. Hrvatska udruga kulture "Lajčo Budanović" iz Male Bosne i Hrvatsko kulturno prosvjetno društvo "Matija Gubec" iz Tavankuta su odlučili ujediniti snage i skupa nazočnima prikazati svoju izvedbu bunjevačkih plesova, a sve to zahvaljujući Demokratskom savezu Hrvata Vojvodine koji je sponzorirao prijevoz naših članova u Semeljce. Naime, pod vodstvom koreografa Ivice Dulića, ova dva društva su se predstavila koreografijom "Čuj Bunjevče ves'o glas". Pred sam kraj programa, nazočne je pozdravio mjesni župnik Marko Milinković. Dječjim scenskim prikazom običaja pripremanja za Božić i zajedničkom pjesmom svih sudionika programa "Radujte se narodi" završen je humanitarni koncert.
Suzana Gagić
 |
 |
 |
Mikulaš obradovao mališane u Tavankutu
Svake godine, tradicionalno, uoči blagdana Svetog Nikole, HKPD "Matija Gubec" u Tavankutu, organizira podjelu paketića za sve mališane, članove Društva kao i djecu nižih razreda koja pohađaju nastavu na hrvatskom jeziku Osnovne škole "Matija Gubec" u Tavankutu. Tako je i ove godine u Osnovnoj školi priređen zanimljiv program bogat blagdanskom pjesmom i recitalima, kojim su djeca radosno dočekala Mikulaša. Nakon što je Mikulaš svakoga ponaosob priupitao o poslušnosti u ovoj godini, uručio je svima poklone, najavljujući ponovni dolazak naredne godine. Uz pjesmu i ples mladi članovi ovog Društva su najavili kratki blagdanski predah u pripremi za novu programsku godinu.
L. S.
 |
 |
 |
 |
 |
 |
Održana sveta misa zahvalnica za sve članove društva
Tradicionalno, na blagdan Krista Kralja, upriličena je svečana sveta Misa za sve žive i pokojne članove HKPD "Matija Gubec" iz Tavankuta, u župnoj crkvi "Srca Isusova", a predvodio je mjesni župnik vlč. Franjo Ivanković. Misno slavlje uljepšali su članovi gostujućeg Društva iz Republike Hrvatske, KUD "Ključ" iz Trga, Grad Ozalj, Karlovačka županija, koji su večer prije nastupili na prvom Tamburaškom festivalu u Ljutovu, kao i članovi HKPD "Matija Gubec" iz Tavankuta, odjeveni u narodnu nošnju. Nakon Euharistijskog slavlja, organiziran je posjet vječnim počivalištima istaknutih članova društva, i položeni su vijenci na grob Ivana Prćića Gospodara, Stipana Šabića, Anice Balažević i Vince Dulića a potom i na bistu Matije Gupca u dvorištu istoimene osnovne škole u Tavankutu. U Galeriji slika od slame, uz prigodan domjenak, upriličen je razgovor o doprinosu i značaju istaknutih članova u očuvanju i promoviranju kulturne baštine hrvatske zajednice na ovim prostorima.
L.S.
 |
 |
 |
 |
 |
 |
 |
 |
 |
 |
 |
Vraćene skulpture
Zahvaljujući dobroj suradnji sa "Skenderevo" d.o.o. iz Gornjeg Tavankuta, u posjed našeg Društva vraćene su skulpture koje su nakon privatizacije ostale u krugu ovog poduzeća.
Skulpture, radi se o 7 umjetnina, koje su nastale na kolonijama 1986, 1987 i 1988 godine, sada su izložene u Galerijskom prostoru naše Udruge i uskoro će biti dostupne za širu javnost.
 |
 |
 |
Miroslav Benaković, (Slavonski Šamac, 1953.) samouki kipar, Osijek, Hrvatska
Primaš, drvo, h- cm
Rad nastao na I. sazivu Prve kolonije naive u tehnici slame Tavankut, 1986. godine
Miroslav Benaković, (Slavonski Šamac, 1953.) samouki kipar, Osijek, Hrvatska
Dolazak, drvo, h- 240 cm
Rad nastao na II. sazivu Prve kolonije naive u tehnici slame Tavankut, 1987. godine
Milenko Vujošević, (Kupusca, 1950.), samouki kipar, Podgorica, Crna Gora
Udovica, drvo, h- 150 cm
Radnastao na II. sazivu Prve kolonije naive u tehnici slame Tavankut, 1987. godine
SinišaTešankić, (Vrbanja, 1949.), samouki kipar, Ernestinovo, Hrvatska
Razmišljanje, drvo, h- cm,
Rad nastao na II. sazivu Prve kolonije naive u tehnici slame Tavankut, 1987. godine
Mate Tijardović, (Ernestinovo, 1947.) samouki kipar, Osijek, Hrvatska
Roda u polju, drvo, h- cm
Rad nastao na III. sazivu Prve kolonije naive u tehnici slame Tavankut, 1988. godine
Slobodan Pavićević, (Podgorica, 1943.), samouki kipar, Podgorica, Crna Gora
Porodica, drvo, h- 122 cm,
Rad nastao na III. sazivu Prve kolonije naive u tehnici slame Tavankut, 1988. godine
Drago Košir, samouki kipar, Sodražica, Slovenija
Idila, drvo (reljef), h- cm
Rad nastao na IV. sazivu Prve kolonije naive u tehnici slame Tavankut, 1989. godine
 |
 |
 |
 |
U subotu 7. 11. 2009. godine članovi HKPD "Matija Gubec" upriličili su Svečanu večeru u čast dugogodišnje voditeljice Slamarskog odjela i članice Predsjedništva našeg Društva, Jozefine Skenderović koja je ove godine umirovljena.
 |
 |
 |
 |
 |
 |
Godišnji koncert Tamburaškog orkestra 31.10.2009.
 |
 |
 |
 |
 |
 |
Gosti iz Istre su posjetili galeriju slika od slame HKPD "Matija Gubec"
Gosti iz Istre su posjetili OŠ "Matija Gubec" i darovali knjige. Posjetili su galeriju slika od slame HKPD "Matija Gubec" i župnu crkvu "Srce Isusovo"
više na Subotica.info
Sedmi susreti društava "Matija Gubec"
 |
 |
 |
 |
 |
 |
Tradicionalni, sedmi po redu, susreti društava, koji nose ime ,,Matija Gubec", održali su se u subotu, 26. rujna 2009. godine. Devet istoimenih društava okupilo se ove godine u Rumi. Druženje je započelo okupljanjem svih folklornih skupina u mjesnoj školi, gdje su domaćini poželjeli svima dobrodošlicu. Potom je uslijedio prijam kod predsjednika Općine, gospodina Gorana Vukovića, koji je svim predstavnicima društava zaželio srdačnu dobrodošlicu. Na prijemu, je dogovoren domaćin slijedećih susreta u Republici Hrvatskoj u Sotinu. Kažu, da sve što činimo, činimo uz Božju pomoć, pa tako ni ovaj Susret nije prošao bez Svete Mise i zahvale Bogu za još jedan, uspješno održani Susret. Svetu Misu predvodio je mons. Đuro Gašparović, srijemski biskup, a ovo misno slavlje, svojom nazočnošću su uveličali i vlč. Željko Tovilo, mjesni župnik i preč. Blaž Zmajić, iriški župnik. Svečani program, folklornih i pjevačkih grupa održan je u Domu kulture. Nastupila su društva iz Republike Hrvatske, Bosne i Hercegovine i Srbije. Susrete su otvorili domaćini, HKPD,,Matija Gubec" iz Rume, zatim su nastupili KUD Hrvatskih Zagoraca, "Matija Gubec" iz Zagreba, KUD,,Matija Gubec" iz Slavonskog Kobaša, HKPD,,Matija Gubec" iz Tavankuta, KUD,,Matija Gubec" iz Donjeg Miholjca, KUD,,Matija Gubec" iz Gornje Stubice, KUD ,,Matija Gubec" iz Sotina, KPD,,Matija Gubec" iz Bakovića i na koncu programa KUD,,Matija Gubec" iz Ilače. Publika je s radošću i toplinom u srcu, budnim okom pratila cijeli program i velikim pljeskom nagradila i pozdravila svaki nastup. Ovaj kulturni događaj, svojom nazočnošću uveličali su i uvaženi gosti, Nenad Borović, predsjednik Skupštine Općine Ruma, Svetislav Damjan Ćuk, načelnik društvenih djelatnosti, Željko Kuprešak, veleposlanik Republike Hrvatske, Filip Damjanović, ministar savjetnik u Veleposlanstvu Republike Hrvatske, Željko Pakledinac, član Izvršnog odbora HNV-a zadužen za kulturu, Mato Groznica, zamjenik pokrajinskog tajnika za upravu, propise i nacionalne manjine, Katarina Čeliković, stručna suradnica Zavoda za kulturu vojvođanskih Hrvata i Zlatko Kolarić, predsjednik HKPD,,Matija Gubec" iz Rume. Na zabavi koja je uslijedila, činilo se kao da će vječno trajati. Pjevalo se i plesalo uz zvuke tambure, sklapala su se nova prijateljstva među mladima, a večer je polako prolazila i došlo je vrijeme za rastanak u radosti za naredni susret u Sotinu.
Bernardica Vojnić Mijatov
Nastup u Bačkoj Topoli 2009
 |
 |
 |
Nastup društva na Vinkovačkim jesenima 2009
 |
 |
 |
 |
 |
Aktivno ljetovanje
Od 21. pa do 27. 7. 2009. HKPD "Matija Gubec" iz Tavankuta organiziralo je kolektivno, djelomice radno ljetovanje za članove svih odjela na hrvatskome primorju, u Gradu Kaštelu, odnosno u Kaštelu Štafiliću, smještenom između poviješću bogatih gradova Splita i Trogira. Kaštela su nastala tijekom 15. i 16 st. kada su trogirski i splitski plemići uz obalu između Splita i Trogira gradili utvrde-kaštela, a oko njih su naseljavali žitelje drevnih sela podno Kozjaka. Krajem 19. st. Kaštela počinju nalikovati malome gradu duž obale Kaštelanskog zaljeva. Članove HKPD "Matija Gubec" iz Tavankuta prijateljski je ugostio KUD "Ante Zaninović" iz Kaštel Kambelovca. Posjet Tavankućana uzvratno je gostovanje KUD-u "Ante Zaninović", koji je u Tavankutu gostovao u listopadu 2008. KUD domaćin djeluje u Kaštel Kambelovcu od 2000. godine, njeguje hrvatsku folklornu plesnu baštinu, klapsko i zborno pjevanje. Prva od manifestacija koju je priredilo HKPD "Matija Gubec" iz Tavankuta bilo je otvorenje izložbe slika od slame u Muzeju grada Kaštela koji se nalazi u Kaštel Lukšiću, u renesansnome dvorcu Vitturi. Organizator izložbe bilo je Društvo za očuvanje kulturne baštine Kaštela "Bijaći", a suorganizator je bio KUD "Ante Zaninović". Likovno stvaralaštvo u tehnici slame su posjetiteljima predstavili Jozefina Skenderović, voditeljica slamarskog odjela HKPD "Matija Gubec" iz Tavankuta i Ljubica Vuković Dulić, povjesničarka umjetnosti i zamjenica predsjednika istoimenoga Društva, dok je izložbu otvorio Milivoj Novak predsjednik Društva "Bijaći". Na programu otvorenja nastupile su plesne folklorne grupe iz Tavankuta i Rusije. U subotu 25. 7. 2009. Tavankućani su sa dva spleta bunjevačkih plesova nastupili na Međunarodnom folklornom susretu "Ljepota u kamenu kamenitom" u Dugopolju, u zaleđu Splita, čiji je organizator bio KUD "Pleter" iz Dugopolja. Ovom je prilikom sa drugim sudionicima dogovorena daljnja suradnja i razmjena aktivnosti. Jedna od glavnih ideja poveznica dva KUD-a, iz Tavankuta i Kambelovca, je međusobno aktivno upoznavanje s plesnom, glazbenom i likovnom baštinom. Tako su se održavale plesne i glazbene radionice na kojima su Tavankućani podučvali Kaštelane bunjevačkim plesovima, a Kaštelani Tavakućane kaštelanskim plesovima. Te su radionice nastavak onih započetih u Tavankutu 2008., kada je folklorni voditelj iz Kaštela, Tonči Tadin tavankutskome KUD-u postavio koreografiju "Kaštelansku narodnu četvorku", a ovom je prilikom folklorni voditelj iz Tavankuta, Ivica Dulić kaštelanskome KUD-u postavio splet bunjevačkih plesova. Zamišljeno kao aktivno ljetovanje, boravak u Kaštelima urodio čvršćim prijateljstvima, ali i međusobnim upoznavanje hrvatske baštine te razmjenom znanja i iskustava, dok je idući susret dogovoren za narednu godinu.
Ljubica Vuković Dulić
 |
 |
 |
Zatvaranje 24. Saziva Prve kolonije naive u tehnici slame i proslava Dužijance u Tavankutu
Rad slamarki na ovogodišnjoj Koloniji naive u tehnici slame završen je u subotu, 18. srpnja, prigodom čega je već tradicionalno upriličena i svečana akademija. Kulturno-umjetnički program priredili su članovi Hrvatskog kulturno-prosvjetnog društva "Matija Gubec" iz Tavankuta, te njihovi gosti KUD "Ivan Goran Kovačić" iz mjesta Velika, pokraj Požege u republici Hrvatskoj. Photo: Ivan Ivković Ivandekić Na svečanoj Akademiji predstavljeni su bandaš i bandašica, Mladen Petreš i Lidija Sarić, kojima su prošlogodišnji tavankutski bandaš i bandašica uručili krunu od slame, koju kao simbol tavankutske Dužijance, svake godine redovito izrađuje voditeljica slamarske Kolonije Jozefina Skenderović. Ona navodi da su i ove godine nastale brojne slike od slame, na kojima su, osim uobičajenih seoskih, bili zastupljeni i nešto 'urbaniji' motivi. "Tijekom rada, na ovogodišnjoj Koloniji smo se družili i bilo nam je vrlo lijepo, ali i poučno, jer svake godine razmjenjujemo iskustva i naučimo ponešto novoga. Sudjelovalo je ukupno 32 slamarke, odnosno urađene su 32 slike, na kojima su i dalje najčešći motivi upravo salaši, ali bili su zastupljeni i ostali zanimljivi motivi, poput cvijeća, stare zgrade subotičkog kazališta, zaboravljena lokomotiva i slično", navela je voditeljica slamarske Kolonije Jozefina Skenderović. 24. Saziv Prve kolonije naive u tehnici slame zatvorio je predsjednik HKPD "Matija Gubec" Ladislav Suknović, izrazivši zadovoljstvo odzivom sudionica i posjetitelja Kolonije. "Vrlo smo zadovoljni brojem slamarki koje su sudjelovale, kao i brojem posjetitelja programa Kolonije, koji je ove godine bio izuzetno bogat. Upriličeno je nekoliko pratećih kulturnih sadržaja, koji su upotpunili ovogodišnju Koloniju, koja je bila i uvod za iduću, 25. Koloniju. Smatram vrlo važnim da se u proslavu toga jubileja, osim HKPD 'Matija Gubec', uključe i mještani Tavankuta, kao i cjelokupna hrvatska zajednica", rekao je Suknović. Zatvaranje Kolonije i svečana akademija bili su prigoda bandašu i bandašici pozvati mještane i goste na crkvenu proslavu Dužijance, koja je jučer održana u Tavankutu. Mimohodom su do župne crkve "Srca Isusova", članovi HKPD "Matija Gubec" i njihovi gosti iz Velike, odjeveni u narodne nošnje, došli zahvaliti Bogu za darovani kruh. Očuvanje žetvenih običaja i tradicije na ovaj način uvijek nedvojbeno izaziva velike emocije, ne samo mještana koji su uz njih odrasli, već i gostiju, poput voditelja KUD-a "Ivan Goran Kovačić" iz Republike Hrvatske, Stanka Raguža, koji sa svojim članovima već sedmu godinu rado dolazi biti sudionikom tavankutske Dužijance. "Mi smo prvi puta 2002. godine bili na Dužijanci u Subotici, međutim, kada smo došli na tavankutsku Dužijancu, vjerujte, zaplakao sam, koliko me je sve ovo 'dirnulo'. Inače sam ljubitelj etno baštine i volim sve običaje našeg naroda. Osobito mi je lijep doživljaj središnja svečanost Dužijance i dolazak bandaša i bandašice na nedjeljnu svetu misu. Recimo, kod nas u 'požeštini', u selu Grabar, svake se godine organizira prikaz kako su se nekada obavljali žetelački poslovi, ali ovakav način zahvale Bogu za žetvu, to nisam vidio, jer toga kod nas u Hrvatskoj nema", rekao je Stanko Raguž. Misno slavlje predvodio je preč. Josip Koprek iz Varaždina, uz koncelebraciju tavankutskog župnika, Franje Ivankovića, te župnika iz Male Bosne, Željka Augustinova. Proslava Dužijance nastavljena je navečer u dvorištu župe, gdje je priređeno
Marija Matković, Radio Subotica Uredništvo programa na hrvatskom jeziku |
Uspješna književna i filmska večer u Tavankutu
U sklopu 24. Saziva Kolonije naive u tehnici slame u Tavankutu, sinoć je već tradicionalno održana i multimedijalna večer, tijekom koje je predstavljena najnovija knjiga književnika, esejista i filozofa Tomislava Žigmanova
Radio Subotica, Uredništvo na hrvatskom jeziku
Marija Matković
 |
 |
 |
 |
 |
 |
Photo: Ivan Ivković Ivandekić - Klapim
Otvorena Kolonija slamarki 2009
Rad slamarki, pa tako i održavanje Kolonije naive u tehnici slame, koja ih svake godine redovito okuplja u Tavankutu kako bi nastala nova umjetnička djela od slame, značajni su dio naivne umjetnosti ovoga kraja. Otvorenje 24. Saziva Prve kolonije naive u tehnici slame, upriličeno je u petak, 10. srpnja, u Domu kulture u Tavankutu. Koloniju je otvorio predsjednik Hrvatskog kulturno prosvjetnog društva "Matija Gubec", Ladislav Suknović, istaknuvši stvaralaštvo u tehnici slame izuzetno vrijednim segmentom naivne umjetnosti, koje svojom specifičnošću izaziva veliku pozornost u zemlji, ali i inozemstvu. "Kao i prije 24 godine, Tavankut je središte jedne umjetničke vrijednosti. Mnogi možda naivu smatraju umjetnošću koja nastaje na rubu gradskog stvaralaštva, ali je njezina vrijednost upravo u kontinuiranu trajanju i pozornosti koju izaziva kod velikog broja ljudi, koji nas kontaktiraju i dolaze posjetiti našu galeriju slika od slame. To je djelomice bio i razlog da ove godine preuredimo galerijski prostor koji sada raspolaže izložbenim dijelom, prostorijom namijenjenom za suvenirnicu i održavanje radionica, te prostorijom u kojoj će biti smještene slike od slame sa svih dosadašnjih Kolonija", navodi Suknović. Svečanost otvorenja Kolonije uljepšali su nastupom tamburaši i folkloraši HKPD "Matija Gubec", dok je uoči otvorenja Kolonije, u galerijskom prostoru HKPD "Matija Gubec", već tradicionalno postavljena i izložba slika od slame, nastalih na prošlogodišnjem sazivu Kolonije. Izložbu je otvorio povjesničar umjetnosti i etnolog iz "Muzeja Slavonije" u Osijeku, Grgur Marko Ivanković. On je tom prigodom izrazio zadovoljstvo glede očuvanja kontinuiteta u radu sa slamom, koji se, kao specifičnost Tavankuta i njegove okolice, uspijeva prenijeti i na mlade naraštaje. "Drago mi je vidjeti da se Kolonija kontinuirano održava već skoro četvrt stoljeća i da su u njezin rad također uključeni i mlađi naraštaji, što me iznimno veseli, jer je to znak da umjetnost slame neće izumrijeti. S umjetnošću slame susreo sam se prvi puta na Dužijanci u Subotici prije nekoliko godina. To je za mene bilo iznenađenje na koji način i s kojom spretnošću, te umnim i fizičkim sposobnostima moraju baratati umjetnice, kako bi od jedne prilično grube biljke izradili fini materijal od kojega mogu napraviti tako senzibilne likovne prikaze. One u svojim djelima ne koriste slamu samo kao dio prirode, već ju potpuno prilagođavaju svojim potrebama i rade od nje najnezamislivije oblike, što me je fasciniralo. Također je zanimljivo da teme koje slamarke obrađuju nisu samo selo i običaji, već su se tematski odmakle od klasičnog poimanja naivnog iskazivanja umjetnosti", navodi Ivanković. U sklopu Kolonije, jučer je već tradicionalno održan i Okrugli stol, na kojem je na temu "Naiva u narodnom stvaralaštvu", Grgur Marko Ivanković, istaknuo da nestajanjem seoskog stanovništva izumire i narodno stvaralaštvo. "Narodno stvaralaštvo je vrlo širok pojam, koji obuhvaća sve oblike ljudskoga stvaranja, u ovom slučaju stvaranja ljudi koji žive na selu, dok je pojam naive vezan i uz umjetnička dostignuća. Nažalost, narodno stvaralaštvo danas gotovo isključivo njeguju samo kulturno-umjetnička društva i ljudi po selima, koja zbog starosne dobi stanovništva polako izumiru, a s njima i tradicionalno narodno stvaralaštvo. Stoga su bitna kulturno-umjetnička društva, koja kroz pomladak pokušavaju bar tijekom nastupa sačuvati folklor, nošnju, pjesmu od zaborava." Voditeljica slamarske sekcije HKPD "Matija Gubec", Jozefina Skenderović kaže kako je ovogodišnja Kolonija zapravo priprema za iduću, jubilarnu 25. po redu Koloniju, na koju se planiraju pozvati svi njezini dosadašnji sudionici iz zemalja bivše Jugoslavije. "Na ovogodišnjoj Koloniji sudjeluju najvećim dijelom naše članice iz Tavankuta, Žednika, Subotice, a tu su i dvije slamarke iz Srijemske Mitrovice. Nakon Dužijance odmah ćemo započeti s organizacijom iduće 25. Kolonije, jer za srebrni jubilej namjeravamo pozvati sve dosadašnje sudionike iz zemalja bivše Jugoslavije, koji su redovito sudjelovali na prvih pet Kolonija. Bilo bi lijepo kada bismo se u tom povodu svi ponovno okupili, te nam i ovogodišnji Saziv kolonije protječe u tim mislima", kaže Jozefina Skenderović. Kolonija će trajati do nedjelje, 19. srpnja, a tijekom njezina održavanja bit će priređen raznolik program. Otvorenje izložbe slika nastalih na ovogodišnjem sazivu "Prve kolonije naive u tehnici slame" u Tavankutu, bit će upriličeno u petak, 7. kolovoza, s početkom u 18 sati, u predvorju Gradske kuće.
Članak objavljen u vijestima Radio Subotice Uredništva na hrvatskom jeziku
Više fotografija s ovog događaja, koje je izradio Ivan Ivković Ivandekić, možete pogledati ovdje.
 |
 |
 |
 |
 |
 |
Fotografije snimio: Ivan Ivković Ivandekić
Tavankutski ris 2009.
"Spoj mladosti i tradicije u klasju žita"
Žetvena manifestacija tavankutske Dužijance
Dolaskom ljeta stiglo je i vrijeme za žetvu na poljima zlatnog klasja. Pšenica je naš kruh, rezultat napornog ljudskog rada, ali i središnji motiv okupljanja ljudi kroz višemjesečne brojne žetvene manifestacije. Tako je prva u sklopu Dužijance u Tavankutu, žetvena manifestacija "Spoj mladosti i tradicije u klasju žita", koja je održana u subotu, 27. 6. 2009., u Tavankutu. Iskusni risari i risaruše, dugogodišnji sudionici, a vrijedno je spomenuti i najčešći pobjednici tradicionalne manifestacije Dužijance "Natjecanje risara", i ove su godine pokazali mladima nekadašnji način obavljanja žetelačkih poslova, odnosno kako su oni u svojoj mladosti radili "ris". Košenje pšenice predvodio je Josip Zubelić, zamahujući kosom, kao da nije prošlo toliko godina od uvođenja mehaničkih strojeva u žetvene radove. Uvijek se, kaže, rado prisjeća svojih žetelačkih početaka. "Prvi puta kosio sam pšenicu na površini od 3 i pol jutra, kod jednog veleposjednika. Bilo je to 1966. godine. Dobio sam komad slanine i jedan samun kruva, a kad sam završio dobio sam puna kola risa, odnosno četrnaest džakova žita, što je u to vrijeme vrijedilo puno. U današnje vrijeme se ne može tako dobro zaraditi pružanjem žetvenih usluga", navodi Zubelić i dodaje da je od 1975. godine sa suprugom redovito sudjelovao na natjecanjima risara u okolnim mjestima, kao i u Republici Hrvatskoj i Mađarskoj, gdje su Tavankućani osvajali prva mjesta, a novčane nagrade su ističe, bile prilično visoke. Ovogodišnji tavankutski bandaš i bandašica, Lidija Sarić i Mladen Petreš, pokušali su naučiti što je poslidnja pripelica, kako se ručno kosi pšenica, te kako se pletu uža. Na upit što misli o nekadašnjem načinu žetve, ovogodišnji bandaš Mladen Petreš kaže: "S obzirom da sam prvi puta kosio žito ručno, vrlo sam zadovoljan. Vidim da ovaj posao nije bio nimalo lak, trebalo je uložiti puno truda, ali mislim da je tada bilo zanimljivije nego što je sada ovaj suvremeni, mehanički način rada. Drago mi je što sam imao prigodu vidjeti kako su naši stari radili ris i sada mogu lakše razumjeti značaj očuvanja ove tradicije i prenošenja žetvenih običaja na nas, mlade", rekao je Petreš. Lidija Sarić odabrana je ove godine i biti će tavankutska bandašica, što se kaže, zaslužuje redovitim odlascima na svetu misu i angažiranjem u župnim aktivnostima, a predstavlja ponudu koja se ne bi smjela propustiti. Pokošeno žito će, kaže, uz pomoć ostalih mladih župljana biti očišćeno, te ispleteni vijenci kojima će se ukrasiti crkva, a potom slijedi središnja svečanost - Dužijanca, koju s veseljem očekuje. Svesrdno se trudeći naučiti raditi ris, bandaš i bandašica za sada su opravdali svoju ulogu u svečanosti Dužijance. U tome im je pomogla i nekolicina mladih i djece, koji su na njivu došli odjeveni propisno - u radnu narodnu nošnju - sefire. Zajedničkim snagama planirana površina pšenice bila je ubrzo pokošena, a po svršetku napornog posla, objed na njivi postavljen na stolovima od slame, dobrodošao je svima kao neizostavni dio žetvenih običaja.
Marija Matković
 |
 |
 |
 |
 |
 |
Gostovanje na festivalu dječjeg folklora "Perlice Europe" u Osijeku
Naše društvo gostovalo je na 9. Međunarodnom festivalu folklora za djecu i mladež "Perlice Europe" koji se održao u Osijeku od 25.6. do 28.6.2009, a povodom Dana državnosti Republike Hrvatske. Na ovogodišnjem Festivalu sudjeluju ansambli iz Rusije, Turske, Rumunjske, Bugarske i Izraela. Naš ansambl (srednja grupa) nastupio je 25. 6. 2009. godine u 20:00 sati na otvorenju ovogodišnjeg festivala.
 |
 |
 |
Gostovanje tamburaškog orkestra u Mohaču
Pogledajte fotografije s gostovanja Tamburaskog orkestra HKPD "Matija Gubec" iz Tavankuta u Mohaču u Mađarskoj, na III. Tamburaškom festivalu, održanom 20.6.2009. godine.
 |
 |
 |
Festival dječjeg folklora u Tavankutu - Djeca primjer potpore multikulturalizmu
Promicanju međunacionalne tolerancije među djecom, osobito u multietničkoj Vojvodini, pridaje se posljednjih godina velika pozornost. Manifestacija koja svojim karakterom pridonosi razvoju multietničke svijesti od najranije dječje dobi svakako je već tradicionalni, XIV. po redu Festival dječjeg folklora pod nazivom "Djeca su ukras svijeta". Festival je sinoć u Domu kulture u Tavankutu okupio djecu hrvatske, rusinske, slovačke i romske etničke skupine, koja su pjesmom i plesom pokazala svoje kulturno nasljeđe. Svečani program održan je u dvorani Doma kulture u Tavankutu, a na manifestaciji je, među brojnim zvanicama, bio nazočan i zamjenik pokrajinskog tajnika za propise, upravu i nacionalne manjine Mato Groznica. On je naveo kako je ključ opstanka Vojvodine upravo u afirmaciji multikulturalizma, koji je, ističe, jedan od glavnih projekata ovoga Tajništva.
"U Vojvodini, koja slovi kao multikulturna cjelina, upoznavanje i poštivanje kultura ostalih nacionalnih zajednica, rekao bih, ključ je uspjeha i opstanka upravo ovakve Vojvodine kakva je sada. U pokrajinskom Tajništvu za propise, upravu i nacionalne manjine posljednjih je godina jedan od glavnih projekata upravo afirmacija multikulturalizma i tolerancije, stoga podupirem sve aktivnosti koje su usmjerene u tom pravcu i drago mi je da mogu biti dio tih aktivnosti", rekao je Mato Groznica. Poštivanju kulture i običaja pripadnika različitih etničkih zajednica važno je djecu učiti od malena, a Festival dječjeg folklora predstavlja dobru prigodu za to, naglasio je član Hrvatskog nacionalnog vijeća zadužen za kulturu Željko Pakledinac, dodavši da bi se idućih godina u Festival trebala uključiti i djeca ostalih nacionalnih zajednica u Vojvodini. "Nastup djece na ovom Festivalu zapravo ukazuje na činjenicu da djecu od najranije dobi treba učiti međusobnom poštivanju, te kulturi i običajima ostalih nacionalnih zajednica. Smatram da bi u Festival trebalo uključiti i djecu ostalih etničkih skupina, koje do sada nisu sudjelovale na Festivalu, te na taj način pridonijeti još boljem upoznavanju djece s različitim kulturnim nasljeđem naroda na području Vojvodine", istaknuo je Željko Pakledinac. Voditelj rusinske dječje folklorne skupine KUD-a "Žatva" iz Kucure, Ivica Fejsa, kaže kako u njihovu selu žive mještani srpske, mađarske i rusinske etničke pripadnosti, te djeluju tri kulturno-umjetnička društva, no međutim, navodi da se suživot i suradnja na kulturnoj razini odvija bez problema. "Živimo u multietničkom selu gdje žive Srbi, Mađari i Rusini. Osim našeg, u selu djeluju još dva kulturno- umjetnička društva na srpskom jeziku, dok je u našem Društvu zastupljen rad na rusinskom i mađarskom jeziku. Dakle, djeca mogu odabrati u koje se društvo žele uključiti, te se događa da imamo i članove koji su aktivni u dva kulturno-umjetnička društva. Stoga, multikulturnost u selu doista nije izvor problema", ocijenio je voditelj rusinske dječje skupine Ivica Fejsa. Djecu i goste Festivala pozdravio je predsjednik HKPD "Matija Gubec" iz Tavankuta, Ladislav Suknović, naglasivši tom prigodom da su mnoga djeca "odrasla" uz ovaj Festival, s kojeg nose prijateljstva s vršnjacima iz različitih vojvođanskih mjesta. "Sada već imamo mlade ljude koji su kroz ovaj Festival odrasli, i tijekom godina upoznali različite kulture, tradicije i običaje. Ovaj Festival u Tavankutu je po svom karakteru jedinstvena manifestacija u Vojvodini, i povrh svega predstavlja dobru prigodu da se djeca međusobno upoznaju i kasnije održe kontakt sa svojim vršnjacima", ocijenio je Ladislav Suknović. XIV. Festival dječjeg folklora završen je podjelom zahvalnica svim sudionicima. Oni su nakon nastupa nastavili s druženjem uz nešto suvremenije ritmove, koje bez obzira na etničku pripadnost, sva djeca vrlo dobro znaju i uz koje se najčešće i sklapaju dugotrajna prijateljstva.
Marija Matković, Radio Subotica, 08.06.2009.
Fotografije možete pogledati na stranicama grupe HKPD Matija Gubec Tavankut na Facebooku:
http://www.facebook.com/group.php?gid=61896795766