HKPD Matija Gubec Tavankut

(za povećanje slike kliknite na sliku)

Tavankutski polivači na Vodeni ponedjeljak, 13. 4. 2009.

Običaj slavljenja Uskrsa u obliku u kojem ga danas poznajemo, s jedne je strane izuzetno star, a s druge strane ima i sasvim nove elemente. Jedna od pojava koja vuče korijene iz davne prošlosti, jeste običaj "polivanja" na drugi dan Uskrsa, tzv. Vodeni ponedjeljak.

Običaj "polivanja" simbolizira obnavljanje prirode, onečišćenje od zla i nemilih stvari, u cilju okončanja jedne godine i započinjanja novog životnog, odnosno godišnjeg ciklusa na pravi način. To je način da se čovjek opere. Sâmo polivanje zapravo je asocijacija na pranje i onečišćenje. Naravno, u današnje vrijeme to se obavlja uglavnom s mirišljavom vodom, što je nešto sasvim drugo, ali moramo primijetiti analogiju između pranja i mirišljave vode. Mirišljava voda dio je ovdašnjih građanskih običaja, a rijedak je slučaj da netko polijeva mlade djevojke s običnom vodom, što se, moramo primijetiti, ipak polako opet vraća. Običaj "polivanja" opće je poznat među Hrvatima-Bunjevcima i Mađarima na sjeveru Bačke. Ritual "polivanja" prisutan je i kod ostalih naroda, ali ne na taj način kao kod nas. Ta pojava utječe i na narode koji žive s nama, poput Srba iz Bačke, kod kojih je u zadnje vrijeme također ušlo u naviku da poliju svoje najbliže na Vodeni ponedjeljak. Što se tiče zemalja u okruženju, mogu reći da su nekadašnje zemlje stare Habsburške monarhije usvojile isti obrazac u pogledu tog uskrsnog običaja i drže ga i dan danas. Primjera radi, i u zapadnim dijelovima Ukrajine pa sve do Njemačke to je običaj koji je i danas prisutan. Više...

Gupčev bal u Tavankutu

Promovirano je treće izdanje "Gupčeve lipe" i novog CD-a tamburaškog ansambla društva, a u subotu 7.2.2009. godine organiziran je "Gupčev bal" u OŠ "Matija Gubec" u Tavankutu sa željom da okupi članove i simpatizere našeg društva te sve ljubitelje tamburaške glazbe. Na ovoj manifestaciji nastupili su Tamburaški orkestar HKPD "Matija Gubec" iz Tavankuta i Tamburaški orkestar KUD-a "Ivan Goran Kovačić" iz Velike, uz brojne članove i goste ostat će "sićanje" na dobru zabavu... Fotografije možete pogledati na Facebook stranicama: http://www.facebook.com/group.php?gid=61896795766#/group.php?gid=61896795766&ref=ts

Otvorena izložba slika od slame u Zagrebu

U organizaciji Hrvatske Paneuropske unije i Udruge za potporu bačkim Hrvatima u Zagrebu otvorena je izložba slika od slame u utorak 16. 12. 2008. u Zagrebu pod nazivom KRHKA LJEPOTA - TRAJNA VRIJEDNOST. Izložbom slika od slame predstavlja se autohtona manjina Hrvata u Vojvodini. Tavankut je središte ove slamarske umjetnosti, koju možemo smatrati dijelom hrvatske naive. To je spoj duhovnosti, bogatstva i ljepote poruke u krhkom i prolaznom materijalu slame, koji sadrži trajne i vječne vrijednosti umjetničkih djela...
Izložbu su otvorili:
Pavo Barišić, predsjednik Hrvatske Paneuropske unije Zagreb (HPEU)
Ladislav Suknović, predsjednik HKPD-a "Matija Gubec" Tavankut
Stjepan Skenderović, predsjednik Udruge za potporu bačkim Hrvatima Zagreb
Naco Zelić, zamjenik predsjednika Udruge za potporu bačkim Hrvatima Zagreb
Nevenka Nekić, dopredsjednica Hrvatske Paneuropske unije Zagreb (HPEU)
U glazbenom okviru sudjelovali su: Krešimir Ivančić (violina) i Ivan Tikvicki (gitara)
Izložba ostaje otvorena do 16. 01. 2009. (može se razgledati od 9 do 13 sati u prostorijama Hrvatske Paneuropske unije, Jurišićeva 1a/I, u Zagrebu).
http://www.hpeu.hr/

Ovdje kliknite na link na web HRT-a na kojem možete pogledati objavljenu vijest o izložbi
(pokrenite video isjecak u donjem dijelu te stranice ili na popisu desno)

Održana sveta misa za sve članove društva u Tavankutu

U nedjelju 23. 11. 2008. u župnoj crkvi "Srca Isusova" u Tavankutu održana je, sada već tradicionalna, sveta misa za sve članove društva. Nakon mise predsjednik i sadašnji članovi društva posjetili su vječno počivalište dragih nam prijašnjih članova društva na mjesnom groblju u Tavankutu i bistu Matije Gupca (rad kiparice Ane Bešlić) kod osnovne škole i Doma kulture gdje su položili prigodne vijence, a potom su se kratko okupili u prostorijama društva u Domu kulture. Na taj način, kao i prijašnjih godina, odana je počast preminulim članovima društva i misna zahvalnost za rad svih sadašnjih članova kao i nada i vjera u budućnost! Donosimo fotografije sa ovog događaja.

Godišnji koncert HKPD "Matija Gubec" iz Tavankuta 2008.

Ovogodišnji rad Folklornog odjela Hrvatskog kulturno - prosvjetnog društva "Matija Gubec" iz Tavankuta, zaokružen je godišnjim koncertom, održanim protekloga vikenda u mjesnom Domu kulture. Brojnoj publici svoje su plesno umijeće pokazale sve tri skupine ovog Odjela. Program su ispunili plesovi iz različitih krajeva Hrvatske, odnosno iz Baranje i Like, dok je završnica koncerta bila namijenjena za izvedbu spleta tradicijskih bunjevačkih plesova. Ovom prigodom Tavankućani su ugostili članove Kulturno - umjetničkog društva "Ante Zaninović" iz Kaštel Kambelovca. Plesnim koracima, zvucima i nošnjama dalmatinskoga kraja, mladi Kaštelani uljepšali su svečanost, na koju bi, kažu, ponovno rado došli. Nazočne je prigodnim riječima pozdravio predsjednik HKPD "Matija Gubec", Ladislav Suknović, istaknuvši važnost održavanja ovakvih manifestacija. Očuvanje kulturnog nasljeđa i folklorne tradicije, te večeri došli su, među ostalima, podržati i generalna konzulica RH u Subotici, Ljerka Alajbeg, predsjednik DSHV -  a Petar Kuntić, dogradonačelnik grada Subotice Pero Horvacki, predsjednik Hrvatskog nacionalnog vijeća Branko Horvat, predstavnica Hrvatske matice iseljenika Marija Hećimović, ravnatelj NIU "Hrvatska riječ" Ivan Karan, ravnateljica škole "Matija Gubec" Stanislava Stantić Prćić, te brojni drugi uzvanici. U stankama između plesnih koreografija, publiku su tamburaškom pjesmom zabavljali članovi Tamburaškog odjela sa solistom Borisom Godarom. Osim nastupa na koncertu, gosti iz Dalmacije darovali su Tavankućanima i postavku jedne od najstarijih autohtonih plesnih koreografija iz svog kraja. Naime, tijekom trodnevnog posjeta Dalmatinci su Gupčeve članove poučili plesnim koracima "Kaštelanske narodne četvorke" ili tzv. Kvadrilje , plesa koji su Francuzi donijeli u Kaštele u 19. stoljeću. Tavankutski folklorci vidjeli su izvedbu ovoga plesa gostujući u Kaštel Kambelovcu, te su ga Dalmatinci, radi velikog interesa Tavankućana, odlučili prenijeti i s druge strane granice. Osim toga, gosti su obećali pripomoći i u rekonstrukciji kaštelanske narodne nošnje, da bi se, kako kažu, ples mogao i na ovim prostorima, prikazati u pravome svjetlu. Tijekom proba vježbali su svi zajedno, a trud je donio i rezultate, koji će publika vjerojatno moći vidjeti na nekom od Gupčevih narednih godišnjih koncerata. A da kulturno - umjetnička društva iz Dalmacije još uvijek nisu tako česti gosti u našim krajevima, govori i činjenica da su većina članova KUD - a "Ante Zaninović" po prvi puta u Srbiji. Tek nekolicina, među kojima i predsjednica Društva, Marica Tadin, boravila je u Srbiji prije domovinskog rata, od kada, kaže, ima osjećaj da se nije puno toga promijenilo. "Koliko smo tijekom puta uspjeli vidjeti, ceste su ostale iste, a čini se i da je izgradnja još uvijek slaba", opaža Marica, praveći usporedbu s Kaštel Kambelovcem, u kojem se, kaže, u proteklih nekoliko godina broj stanovnika peterostruko povećao, a sukladno tome, izgradio se i veliki broj luksuznih stambenih objekata. "Ako pogledamo unatrag 30 godina, kada je u našem gradu bila razvijena industrija, uz koju su se ljudi bavili i vinogradarstvom i maslinarstvom, danas ga ne možete prepoznati po tomu, jer je novo vrijeme srušilo tvornice, a ljudi su uposleni u marini, velikim trgovačkim centrima, a mnogi su i pomorci", objašnjava Marica, dodajući kako je jedna od glavnih gospodarskih grana, turizam, u njihovom gradu zamro još od 90-ih. Prema njezinim riječima razlog tomu su uništeni hoteli, a obnavljanje smještajnih kapaciteta potrebnih za novi početak, očekuje se u narednih pet do šest godina. Vremena netrpeljivosti i međunacionalne netolerancije Dalmatinaca prema turistima iz Srbije, smatra prošlošću, iako se kaže, svugdje može naići na osobu s negativnim načinom razmišljanja o prošlosti. "Članovi našeg Društva su većinom maloljetni, te su njihovi roditelji, prije našega putovanja u Vojvodinu, imali upita oko njihove sigurnosti ovdje. Međutim, bila sam uvjerena da ćemo biti lijepo primljeni ovdje, u što sam uvjerila i njih", kaže predsjednica Društva, a u prilog k tome svjedočio je njihov uspješni nastup, druženje mladih, kao i njezine riječi - "Kad sam osjetila pijesak pod nogama i čula kako ljudi ovdje govore na ikavici, počela sam se osjećati kao doma".
Marija Matković

Fotografije snimio: Ivan Ivković Ivandekić

Promoviranje CD-a KUD Lovor - Trnjani

4. Međunarodni tamburaški festival u Buševcu

U organizaciji Ogranka seljačke sloge Buševec, proteklog je vikenda održan 4. Međunarodni tamburaški festival u Buševcu, selu udaljenom 25 km južno od Zagreba. Da tamburica kao glazbalo nije omiljena samo u Hrvatskoj, dokazali su Tamburaški sastavi, društva i ansambli iz Slovenije, Češke, Slovačke, Vojvodine, Mađarske i Makedonije. Tamburaški festival u Buševcu bio je upotpunjen nastupom gostiju iz Zagreba i Mraclina, te domaćina Ogranka seljačke sloge. Vojvodinu je predstavljao tamburaški sastav Hrvatskog kulturno - prosvjetnog društva "Matija Gubec" iz Tavankuta, pod ravnanjem Stipana Jaramazovića. Cilj organizatora Festivala je populariziranje tamburaške glazbe i tambure kao tradicijskog instrumenta u granicama lijepe naše i diljem svijeta, kao i upoznavanje kulture i tradicije drugih naroda i narodnosti. Prvoga dana Festivala sudionici su prisustvovali predavanju na temu tamburaške glazbe, a upriličeno je i gostovanje u televizijskoj emisiji "Narodni vez". Narednoga dana organiziran je izlet u Veliku Goricu, prijam u Gradu Velika Gorica, te turistički obilazak Zagreba i Zagrebačke županije. Festivalska večer tamburaške glazbe održana je u Domu kulture u Buševcu. Tijekom programa čuli su se zvuci tradicijskih pjesama i skladbi komponiranih za tamburaške orkestre. Tavankutski tamburaši predstavili su publici tri instrumentalne skladbe: Gazdačko kolo, Hora di koncert i Tavankutski marš, dok je pjesmu Zvonka Bogdana otpjevao solista Boris Godar. Članovi tamburaških sastava nastupili su odjeveni u narodne nošnje zemlje iz koje dolaze, a dodijeljena je i nagrada  za najbolji tamburaški sastav po izboru gledateljstva. Nakon službenog dijela programa upriličeno je zajedničko druženje gdje je svaki od sastava predstavio dio neobveznog glazbenog repertoara po vlastitom izboru. Posljednji dan Festivala završio je sudjelovanjem svih gostiju, zajedno s domaćinima, na svetoj misi, nakon čega se krenulo na različite strane svijeta tamburaških krajeva.
Marija Matković

Bogata jesen umjetničkog izlaganja

Slamarski odjel HKPD "Matija Gubec" iz Tavankuta, jesenji period je započeo velikim brojem izložbi, gostovanja i prezentiranja svojih radova te organiziranja radionica. Tako su članice ovog odjela tradicionalno sudjelovale na "Berbanskim danima" na Paliću i tom prigodom osvojile prvo mjesto za najljepši suvenir, perlicu od slame. Već naredni tjedan vrijedne slamarke su se preselile na drugu manifestaciju jesenjih proslava u Sremske Karlovce. Na poziv Turističke organizacije ove srijemske općine od 26. - 28. 9. 2008. godine, slamarke HKPD "Matija Gubec" izložile su svoje radove u Galeriji Kulturnog centra na izložbi pod nazivom "Putovi etno suvenira" u okviru manifestacije "Karlovačka berba grožđa", gdje su ovom prigodom uvrštene u katalog istoimene izložbe. Listopadne aktivnosti ove neumorne kulturne djelatnice započinju, prema riječima voditeljice Jozefine Skenderović, u Kanjiži, na tjednu slikara amatera, gdje će izložiti svoje radove nastale u tehnici slame. Kako doznajemo već sredinom listopada odlaze na "Katarinski sajam" u Slavonski Brod, gdje su također rado čekane gošće od strane organizatora i posjetitelja, koji obilaze izložbene postavke u velikom broju. Uzimajući u obzir današnji način života i nisko cijenjen kulturni doprinos, slamarke su svijetli primjer sveprisutnosti na kulturnim manifestacijama i samopromociji koja je hvale vrijedna.
L.S.

Tavankućani pobjednici na Festivalu bunjevačkih pisama

"A oj ženo" naziv je pobjedničke pjesme po ocjeni stručnog žirija, koju je sinoć na VIII. Festivalu bunjevački pisama izveo Boris Godar uz pratnju tamburaškog orkestra iz Tavankuta i Festivalskog orkestra pod ravnanjem prof. Mire Temunović. Tekst je napisao dr. Marko Sente, glazbu Nikola Jaramazović, a aranžman Stipan Jaramazović. Čitajte više na portalu Radio Subotice...

Fotografije snimio: Ivan Ivković Ivandekić

Nastup HKPD "Matija Gubec" iz Tavankuta na Vinkovačkim jesenima

Vinkovačke su jeseni, 43. po redu, ugostile i ove godine najstariju skupinu folkloraša HKPD "Matija Gubec" iz Tavankuta. Na ovoj, jednoj od najrazvijenijih i najznačajnijih smotra u Hrvatskoj, Tavankućani su imali prigodu nastupiti dva puta. Kao gosti Kulturno - umjetničkog društva "Matija Gubec" iz Sotina, pokraj Vinkovaca, održali su cjelovečernji koncert u Domu kulture u Sotinu. Istoimenom Društvu i mještanima Sotina, Tavankućani su pokazali raskoš bunjevačke svile, ali i plesno umijeće u plesovima s područja Like i Baranje. Osim toga, nastupu se pridružio i član recitatorskog odjela, Marko Stantić, a između plesnih točaka, publiku su zabavljali tamburaši sa solistom Borom Godarom. Sledećeg dana, u nedjelju, Tavankućani su sudjelovali u svečanom mimohodu i reviji konjskih zaprega Vinkovačkih jeseni, kojim su došavši do Stadiona, zajedno s brojnim folklornim skupinama iz Hrvatske i dijaspore, otplesali Veliko šokačko kolo. Nakon toga upriličen je susret gradonačelnika Vinkovaca, dr. Mladena Karlića s predstavnicima svih KUD-ova koji su sudjelovali u mimohodu, među kojima su zahvalnicu i prigodni dar od gradonačelnika primile i predstavnice iz Tavankuta, Kristina Kovačić i Suzana Gagić. Večernji koncert prigodom zatvaranja Vinkovačkih jeseni bio je osvježen kišom i hladnim vremenskim prilikama, ali su Tavankućani uspješno nastupili, grijući se velikim aplauzima i lionskom svilom koju je, kao i uvijek, trebalo dostojanstveno predstaviti. Dojmovi mladih folkloraša o ovogodišnjoj smotri izvornoga folklora u Vinkovcima su svakako vrlo pozitivni. Gostovanje na Vinkovačkim jesenima, koje su, osim folklorne, postale i gospodarska, kulturna, turistička, sportska i zabavna manifestacija, za njih znači, kako kažu, bogatstvo stjecanja novih znanja i iskustava  o raznolikosti običaja svog naroda, kao i novih poznanstava s vršnjacima s kojima, osim mladosti, dijele i zajedničku ljubav prema očuvanju kulturne baštine i tradicije.
Marija Matković

Fotografije snimio: Ivan Ivković Ivandekić

"Ljetna škola hrvatskoga folklora" u Biogradu

U Biogradu na hrvatskom Jadranu, od 13. do 25. kolovoza, održana je Ljetna škola hrvatskoga folklora. Ovu školu za obrazovanje i usavršavanje folklorne tradicije svake godine pohađaju voditelji i članovi hrvatskih folklornih i tamburaških sastava, kako iz Republike Hrvatske, tako i Hrvati iz iseljeništva. Seminar u organizaciji Hrvatske matice iseljenika okupio je ove godine oko 60 sudionika, iz Austrije, Hrvatske i Vojvodine, koju je, ispred Hrvatskog kulturno prosvjetnog društva  "Matija Gubec" u Tavankutu, predstavljao voditelj tamburaškog odjela Stipan Jaramazović. Program Hrvatske škole folklora održava se tijekom zime i ljeta, a svake godine se detaljno obrađuje jedno od četirih hrvatskih plesnih područja. Postoje četiri zone koje se obrađuju, u redoslijedu zimska škola-ljetna škola, a to su Jadranska zona, Dinarska zona, Alpska zona, te Panonska zona. Ovoga ljeta je tema bila proučavanja folklornog nasljeđa Dinarske zone, odnosno područje južno od rijeke Save do jadranske obale. Škola datira od 1963. godine, a njezin osnivač i autor njezina programa je uvaženi hrvatski etnolog i etnokoreolog dr. Ivan Ivančan. Sadašnji voditelj Škole je prof. Andrija Ivančan, koji njezine polaznike, zajedno s brojnim stručnim suradnicima, podučava tradicijskim plesovima, glazbalima, narodnim nošnjama, pjesmi i običajima. Seminar se proteklih godina održavao  u raznim mjestima hrvatske obale, kao što su Pučišća na Braču, Crikvenica, otok Badija, itd. Za mjesto ovogodišnjeg ljetnog seminara odabran je Biograd, gdje su sudionici bili podijeljeni u tri skupine, odnosno na izučavanje folklornih plesova, tamburaške glazbe, te glazbe na tradicijskim sviralama, kao što su gajde, ljerice i drugi slični instrumenti koji se koriste u folklornim nastupima kulturno-umjetničkih društava. Naš predstavnik u Školi folklora, poznati tamburaš Stipan Jaramazović, prvi puta bio je njezin sudionik. Iako vrhunski poznavatelj tamburaške glazbe, odlučio je otići, kako kaže, da bi stekao teorijska i praktična znanja o sviranju na tzv. tamburici "dangubici" ili kako je još popularno nazivaju  tamburici "samici". Mnogi polaznici Škole iz dijaspore za "samicu" nikad nisu ni čuli, te se stoga smatra važnim da se svake godine podučava svirka na ovom instrumentu, a uvijek se pripremi i kakva točka sa "samicom", koja se izvodi na završnoj priredbi. Ovaj tradicijski instrument je, prema Jaramazovićevim riječima, po izgledu vrlo sličan tamburici, ali potpuno različitih zvučnih karakteristika, što ga tamburašima čini zanimljivim za proučiti i naučiti na njemu svirati. Predavači su bili poznati hrvatski glazbeni pedagozi i dirigenti Siniša Leopold i Željko Bradić, od kojih su sudionici Škole imali tijekom predavanja, mogućnost puno toga teorijski i praktično naučiti. Iako stjecanje glazbenog umijeća zahtijeva naporna i duga vježbanja, bilo je vremena i za kupanje i opuštanje na plaži. Navečer su organizirana druženja uz pjesmu i ples, koja su  odlična prigoda za bolje upoznavanje jednog naroda iz različitih dijelova svijeta, istih interesa i ciljeva, koji se objedinjuju u očuvanju i prenošenju kulturnog nasljeđa Hrvata.
Marija Matković

Tavankućani ponovno pobrali najveći aplauz u Hrvatskoj

Druženje kulturno-umjetničkih društava iz Vojvodine, Republike Hrvatske i Bosne i Hercegovine, upriličeno je na nedavno održanim VI. susretima KUD-ova "Matija Gubec", u Slavonskom Kobašu. U ovom malom mjestu, kraj Slavonskog Broda, gostovala je i srednja skupina Gubčevih folkloraša iz Tavankuta, na čelu s voditeljicom Suzanom Gagić. Kako se ova, sada već tradicionalna manifestacija svake godine održava u drugome mjestu, a s istim sudionicima, to je razlog da se svako Društvo trudi biti što bolji domaćin. Tako su ovogodišnji domaćini, kulturno-umjetničko društvo "Matija Gubec" iz Slavonskog Kobaša, pod pokroviteljstvom svoje Općine Oriovac, dragim gostima priredili gledanje zanimljive utrke dvoprega, koji su se natjecali u tzv. poligonu. Publika je osim u navijanju, mogla uživati i u prekrasnom krajoliku, s obzirom da se utrka održavala kraj rijeke Save. Osim toga, prije nastupa, uslijedio je sastanak svih predstavnika kulturno-umjetničkih društava, među kojima je bio i predsjednik Hrvatskog kulturno prosvjetnog društva "Matija Gubec" iz Tavankuta, Ladislav Suknović. Prema njegovim riječima, na sastanku je dogovoreno da će se sljedeći susret ovih Društava dogoditi nedaleko odavde, odnosno u Rumi. Večernji nastup, na kojemu je svoj ples, pjesmu i nošnju predstavilo ukupno devet Gupčevih KUD-ova, donio je glasne aplauze, ali najglasnije, tvrde, dobile su ponovno zvečke i svila, odnosno momačko kolo, kojim, čini se, Tavankućani već redovito osvajaju srca publike, kako u Hrvatskoj, tako i drugdje. Nakon nastupa Društvima su uručene zahvalnice za sudjelovanje na ovoj manifestaciji, a za uspomenu ostat će i darovi koji su se međusobno razmijenili. Međutim, sjećanje mladih Tavankućana, od kojih su neki, ovom prigodom po prvi puta gostovali u Hrvatskoj, bit će vjerojatno ponajviše vezano za nova poznanstva, koja tijekom sljedećih godina Gubčevih susreta, možda prerastu i u velika, iskrena prijateljstva.
Marija Matković

Otvorena izložba slika od slame u predvorju Gradske kuće

Slike od slame nastale na ovogodišnjem, XXIII. sazivu Kolonije naive u tehnici slame u Tavankutu, predstavljene su prošloga petka 8. 8. 2008., u predvorju Gradske kuće. Otvorenje izložbe upriličeno je povodom održavanja središnje žetvene svečanosti - gradske Dužijance. Velikom broju posjetitelja, svoje zlatno ruho pokazalo je ukupno 37 slika od slame, koje su, prema riječima predsjednika HKPD "Matija Gubec" iz Tavankuta, Ladislava Suknovića, ovom prigodom promovirale, ne samo rad slamarki, nego i cjelokupnu hrvatsku zajednicu koja obitava na području Vojvodine. Izložbu je otvorila povjesničarka umjetnosti, Ljubica Vuković Dulić, naglasivši zadovoljstvo glede održavanja kontinuiteta Kolonije slamarki i njihova kreativnog pristupa u izradi slika. Tijekom izložbe mogli su se kupiti razni suveniri od slame, dok će slike nastale na Koloniji, ljubitelji slamarstva moći pogledati do 20. kolovoza. Nakon toga, slike nastavljaju put  Hrvatske i Mađarske, te drugih zemalja u regiji, kako bi se njihovom jedinstvenošću i ljepotom pronio dobar glas o vrijednosti i bogatstvu kulture bačkih Hrvata. Svom zavičaju, odnosno mjestu gdje su nastale, a to je Tavankut, vratit će se sljedeće godine, kada će biti izložene na XIV. sazivu Kolonije.
Marija Matković

Bogatstvo kulture hrvatskoga roda Božji je dar Dužijance u Tavankutu

Središnja svečanost svršetka žetvenih radova - Dužijanca, obilježena je u Tavankutu, u nedjelju, 20. srpnja 2008. Mimohodom do crkve "Srca Isusova" došetalo je više od stotinu vjernika, odjevenih u narodne nošnje, koje su u proteklih nekoliko decenija istim putem dolazile zahvaliti Bogu za darovani kruh. Karucama okićenim novim žitom, stiglo je nekoliko mladih, te bandaš i bandašica, Pavle Vojnić Mijatov i Ivana Bošnjak. Žito, nošnja, djeca, bogatstvo kulture, okupilo se u molitvi zahvale za zajedništvo koje im je darovano. Misno slavlje predvodio je vlč. Željko Šipek, koji je u svojoj propovijedio naglasio važnost vjere u snagu Božje riječi i milosti, koja nas potiče na dobra djela,  te da Bog uvijek čini sve da sjeme uzraste kako je zapisano u Evanđelju. Na svetoj misi je, uz tavankutskog župnika, vlč. Franje Ivankovića, koncelebrirao i vlč. Vinko Raguž iz Aladinića (BiH), koji je sa svojim župljanima, dugogodišnji gost Dužijance u Tavankutu. Svečana procesija ovjenčala je crkvu prstenom od ljudi vjernih Bogu i tradiciji, koji su sve vrijeme molili na najljepši mogući način pjesmom. Misnom slavlju, između ostalih, prisustvovali su predsjednik DSHV-a Petar Kuntić, dogradonačelnik Subotice Pero Horvacki, predsjednik Organizacijskog odbora ovogodišnje Dužijance Davor Dulić, konzulica Generalnog konzulata u Subotici Mirela  Lucić, kao i gradski bandaš i bandašica Antun Kuntić i Jelena Gabrić.
Navečer je u dvorištu župe priređeno Bandašicino kolo, koje je već tradicionalno okupilo mlade i one malo starije, da se uz ples i tamburaše lijepo zabave i provesele.
Marija Matković

Zatvaranje Kolonije naive u tehnici slame u Tavankutu

Rad slamarki na ovogodišnjoj Koloniji završen je prošloga petka, prigodom čega je već tradicionalno upriličena svečana Akademija. Kulturno-umjetnički program ispunila je pjesma i ples članova Hrvatskog kulturno-prosvjetnog društva "Matija Gubec" iz Tavankuta, te njihovih gostiju iz Republike Hrvatske, te Bosne i Hercegovine.
Prije početka programa, u prostorijama Društva održan je sastanak s predstavnicima HKUD-a "Dubrave" iz Aladinića (BiH),  KUD-a "Ivan Goran Kovačić" iz Velike (R. Hrvatska), te iz Istre, RKUD "Rudar" iz Raše, koji su prvi puta gostovali u Tavankutu. Svrha održavanja sastanka bila je predstavljanje i upoznavanje s radom ovih kulturno-umjetničkih društava, te uspostavljanja dugoročne suradnje između njih. Osim toga, predsjednik HKPD "Matija Gubec", Ladislav Suknović upoznao je nazočne s projektima Društva koji se planiraju realizirati u budućnosti, što je bio razlog nazočnosti sastanku i predstavnika Mjesne zajednice Tavankut, sa svojim gostima iz Kaćmara (Republika Mađarska), kao i predsjednika DSHV-a, Petra Kuntića i dogradonačelnika Subotice, Pere Horvackog. O projektu galerije slika od slame govorila je povjesničarka umjetnosti, Ljubica Vuković Dulić, a također je bilo riječi i o projektu popravke Doma kulture u Tavankutu. Petar Kuntić pohvalio je projekte, rekavši da će se s njihovom implementacijom zasigurno ubrzo započeti, jer imaju višestruku potporu. Osim toga, Suknović je naglasio da planirani projekti podrazumijevaju suradnju između Hrvata u regiji, što bi imalo veliki značaj, kako s kulturnog, tako i s političkog i gospodarskog aspekta, te da predstavnici kulturno-umjetničkih društava, kao inicijatori suradnje, imaju važnu ulogu u njihovoj realizaciji.
Na svečanoj Akademiji predstavljeni su bandaš i bandašica, kojima je voditeljica slamarske Kolonije Jozefina Skenderović, uručila prekrasnu krunu od slame, koja je simbol ovogodišnje tavankutske Dužijance. Bandaš i bandašica pozvali su mještane i goste da svojom nazočnošću uljepšaju proslavu žetvene svečanosti Dužijance, a pozivu su se rado odazvali svi, osobito mladi, koji su započeli sa slavljem već iste večeri, na zajedničkom druženju priređenom nakon Akademije.
Marija Matković

Jozefina Skenderović - voditeljica slamarske sekcije HKPD "Matija Gubec" u Tavankutu

Jozefina Skenderović nastavnica je kemije u subotičkoj osnovnoj školi "Ivan Milutinović", ali osim njezinih učenika, cijene je mnogi po njezinu dugogodišnjem radu sa slikama od slame. O svojoj naklonosti prema stvaranju slamarske umjetnosti rado govori, prisjećajući se svojih početaka. "Slamu sam jako davno upoznala. Sjedila sam uz prijateljicu iz mladosti, koja se bavila izradom slika od slame i promatrala kako ona radi. Nisam mislila da ću i ja jednoga dana znati izrađivati predmete i slike u tehnici slame.", ističe Jozefina.
Međutim, put slame bio je neizbježan, jer je zaposlivši se 1979. godine kao nastavnica u tavankutskoj osnovnoj školi, imala priliku ponovno susresti se sa slamom, kroz slamarsku sekciju za djecu, koja je u to vrijeme djelovala u školi. Trebalo je samo uz dobru volju primijeniti ranije stečeno teorijsko znanje, što je Jozefina i učinila, zamolivši voditeljicu sekcije, kolegicu Anu Crnković, za malo slame. Tako je Jozefinino ljeto mirisalo na slamu, a jesen na njezinu prvu sliku, s kojom je započela novu školsku godinu. "Motivi na slikama su mi u početku bili salaši, ali ih sada rijetko radim. Jako volim bunjevačku nošnju, te mi posljednjih godina najveće zadovoljstvo predstavlja raditi ženske likove odjevene u narodnu nošnju.", kaže Jozefina, čiju sliku s Kolonije 2008., će također krasiti Bunjevka u svili.
Kao voditeljica slamarske sekcije HKPD "Matija Gubec" u Tavankutu, jedna je od organizatora ovogodišnjeg saziva Kolonije naive u tehnici slame, koja se održavala u Tavankutu od 11. do 19. srpnja. Među tridesetak sudionica Kolonije, osim iz Tavankuta, Subotice i okolice, bile su i gošće iz Srijemske Mitrovice, a vrijedno je radilo i nekoliko djece, koja su redoviti članovi slamarske sekcije, a ujedno i vjera da pučko stvaralaštvo neće nestati na ovim prostorima.
Sudionici Kolonije u Tavankutu već tradicionalno započinju svoj rad na njivi, prigodom natjecanja risara, koje je ove godine održano na Verušiću. Dok su risari kosili žito, slamarke su za to vrijeme isto tako vrijedno radile starinske perlice i prstenje od slame, baš kako su to davno prije njih radile prve slamarke dok su čuvale guske u polju. Svatko tko je došao na natjecanje, mogao je pogledati mini izložbu slika od slame i dobiti na dar perlicu ili prsten, kao uspomenu na dan proveden u ozračju očuvanja tradicije žetvenih radova.
Kolonija se tijekom sedam dana održavala u prostorijama škole "Matija Gubec" u Tavankutu, gdje su se također izrađivale perlice i drugi zanimljivi predmeti od slame, ali je naglasak prije svega bio na slici, koju, po pravilu, svi sudionici ostavljaju na dar Hrvatskom kulturno prosvjetnom društvu "Matija Gubec". Međutim, za izradu slike od slame, ipak je potrebno dulje vrijeme nego što omogućuje trajanje Kolonije, te stoga slamarke često počinju raditi slike nešto ranije ili ih pak u potpunosti završe nekoliko dana nakon zatvaranja Kolonije. Nakon fotografiranja slike i odabira prikladnog okvira, slika od slame spremna je pokazati svoju jedinstvenu ljepotu svijetu, koji ovu novu umjetnost rado prihvaća, kao dio kulturnog nasljeđa na ovim prostorima.
Osim redovitih izložbi prigodom održavanja Kolonije i Dužijance, slamarke svoje slike izlažu ponajviše u gradovima po Vojvodini i Republici Hrvatskoj, a s izložbom slika gostovale su i u Mađarskoj i Austriji. Prema Jozefininim riječima, slama se nametnula kao nešto najprepoznatljivije za Suboticu i njezinu okolicu, ali nije uvijek lako doći do nje, jer problem nabavke suvenira od slame i nije najbolje riješen, s obzirom da se mogu kupiti samo u suvenirnici Gradske kuće u Subotici ili pak potražiti osobno kod slamarki.
O vrijednosti i značaju održavanja kontinuiteta u radu sa slikama u tehnici slame, govori i činjenica da je slamarstvo karakteristično samo za usko geografsko područje odnosno Tavankut i okolicu. "Ako se netko i bavi slamarstvom, onda je to zasigurno naučio od nas. U Vojvodini rade sa slamom žene u Srijemskoj Mitrovici, koje u šali nazivamo istureni Gupčev odjel, dok smo u Hrvatskoj, u suradnji s udrugom "Hrvatska žena" održali nekoliko radionica u kojima smo zainteresirane članice naučili kako se rade slike od slame.", ističe Jozefina.
Autohtona umjetnička djela ruku naših slamarki, stvorena na Koloniji 2008., moći će se pogledati 8. kolovoza, kada će biti izložena u Vestibilu Gradske kuće uoči proslave svečanosti gradske Dužijance. Tom prigodom će salaši i bunjevačka nošnja od slame, svijetu ispričati još neke stare, možda zaboravljene priče iz života naših majki i didova.
Marija Matković

Večeri filma i poezije u Tavankutu

U okviru programa ovogodišnje Kolonije naive u tehnici slame, u Tavankutu su proteklih dana održane filmska i književna večer. Cilj organiziranja ovih događanja je obogaćenje Kolonije sadržajima koji su dio stvaralaštva, na svojevrstan način, usko vezanog za rad samih slamarki.
Filmska večer održana je u prostorijama škole "Matija Gubec", koja ove godine slavi 35. obljetnicu postavljanja biste Matije Gupca, koju je izradila poznata kiparica Ana Bešlić. U tom povodu prikazan je dokumentarni film o Ani Bešlić, snimljen 2005. godine. Prije projekcije, o filmu su govorili povjesničarka umjetnosti i kustosica Gradskog muzeja u Subotici, Olga Kovačev Ninkov i redatelj filma Rajko Ljubič.
Kako je odrasla uz skulpture Ane Bešlić, od kojih su mnoge postavljene u središtu grada i na Paliću, Olga Kovačev Ninkov došla je na ideju potražiti Anu, a potom i predložila Rajku Ljubiču da bi bilo zanimljivo snimiti film o ovoj vrhunskoj umjetnici. Iako je 1983. godine izdana "Monografija o Ani Bešlić", autorice Katarine Ambrozić, vrijedilo je prvu kiparicu na ovim prostorima, zabilježiti okom kamere. "Žene su u to vrijeme bile rijetke među umjetnicima, radi čega je Ana vjerojatno imala i problema, što je svakako utjecalo da su njezine skulpture drukčije", istakla je Olga. Kao kustosica Gradskog muzeja, Olga je izrazila zadovoljstvo što je ova kiparica, podrijetlom iz Bajmoka, svoju prvu, ali i posljednju samostalnu izložbu 1997. godine, imala u Subotici. Osim toga, subotičkom Gradskom muzeju poklonila je svoj legat, odnosno zbirku od dvadeset skulptura, što također govori o njezinu osjećaju pripadnosti ovome kraju i želji da se njezina djela vezuju uz Suboticu. Olga je još navela neke od najpoznatijih Aninih skulptura u našem gradu, kao što su Krila, Talija, Majka i dijete, Ptice, postavljene 50-tih godina prošloga stoljeća, te  još mnoge koje krase ostatak svijeta.
Redatelj filma, Rajko Ljubič iznio je svoje dojmove o snimanju filma, koji su, kako kaže, vrlo pozitivni, jer je snimanje teklo jednostavno, a osobito je bilo zanimljivo slušati kako o svom životu Ana govori na ikavici, koju iako je dugo godina živjela u Beogradu, nije zaboravila. "U snimanju filma sudjelovao je i Alojzije Stantić, koji je govoreći dijalektalnu ikavicu i pokazujući njezinu ljepotu i mogućnost uporabe u svim situacijama, potaknuo i Anu da nam se obrati na ikavici", rekao je Rajko. Prema njegovim riječima, Anina djela presudno su utjecale na formiranje njegovih estetskih stavova o apstraktnoj umjetnosti, koju je tijekom vremena u njezinim skulpturama počeo shvaćati. Osim toga, Rajko je u svom izlaganju našao poveznicu između Ane i nazočnih slamarki, naglasivši važnost talenta u stvaranju umjetnosti, kojemu treba dati priliku, bez obzira o kojoj vrsti stvaralaštva se radi. A vrijedno je reći da poveznicu s Anom slamarke imaju još od davne 1986. godine, kada je na 1. Koloniji naive u tehnici slame u Tavankutu, Ana bila pozvana otvoriti izložbu slika. Kako je Ana preminula početkom ove godine, slamarke su bar imale prigodu vidjeti film o njoj, koji je nakon gledanja izazvao sveopće zadovoljstvo nazočnih gledatelja.
U okviru Kolonije upriličena je i književna večer, na kojoj je predstavljena knjiga poezije Lazara Franciškovića "Graal", čija tematika je vezana za tradiciju "Dužijance". O knjizi je govorio publicist i profesor filozofije, Tomislav Žigmanov, koji je izrazio zadovoljstvo što je ovogodišnja Kolonija, osim rada sa slamom, ispunjena i drugim oblicima ljudskoga stvaralaštva. "Ako stvaramo, dobro je biti upoznat i s onim što rade ljudi oko nas, osobito pjesnici, jer okupljanje oko knjige donosi puno toga dobroga, kao što je razmjena iskustava i stavova. Biti u dijalogu s Lazarom Franciškovićem višestruko je plodonosno, osobito za nas koji smo s ovog područja, jer je njegov život i pjesništvo duboko usadržen na ovo naše podneblje", rekao je Žigmanov.
U književnom životu, Francišković se pojavio 1980. godine, od kada je objavio šest knjiga poezije, od kojih je ove godine u Zagrebu objavljena knjiga neobičnog naslova "Graal". Nekoliko pjesama iz ove knjige pročitala je tijekom večeri, učenica Gimnazije na hrvatskom jeziku, Ivana Rudić, koja je ujedno i recitator Hrvatske čitaonice u Subotici. Nakon doista prekrasne interpretacije pjesma, Žigmanov je pojasnio značenje pojma graal , koji je usporedio sa svečanom posudom, odnosno kaležom, koji je doveo u vezu s Franciškovićevim pjesništvom. "Sve ove pjesme rezultat su Lazarevih napora da svoju sliku svijeta, svoje znanje i iskustvo, pretoči u stihove koje je stavio u neku vrstu posude, duhovnoga grala, koje je potom objavio", istaknuo je Žigmanov.
U pjesmama Lazara Franciškovića očita je njegova saživljenost s iskustvom ovdašnjih ljudi, njihovim radom i naporom, sa zemljom, salašima, Bačkom. Prema riječima Žigmanova, zbirka pjesama "Graal" je, od svih Franciškovićevih knjiga, najdublje sačinjena na religioznim elementima, koji ukazuju na čovjeka koji je putnik i hodočasnik.
Lazar je ovom prigodom Tavankućanima omogućio premijerno čuti njegov, još neobjavljeni spjev, dodavši da, kao putnik i hodočasnik, stalno nailazi na nove podatke o graalu, što se konstantno provlači kroz sve njegove radove, kako u romanima, tako i u pjesmama koje stvara.
Marija Matković

Otvorenje kolonije naive u tehnici slame Tavankut 2008.

Otvorenje 23. saziva prve kolonije naive u tehnici slame Tavankut 2008., održano je prošloga petka, u galerijskom prostoru Hrvatskog kulturno-prosvjetnog društva "Matija Gubec" u Tavankutu. Otvorenju su, između ostalih prisustvovali i Petar Kuntić, predsjednik DSHV-a, Pero Horvacki, dogradonačelnik Subotice, Iva Aranjoš, predstavnica generalnog konzulata RH u Subotici, te profesor sociologije Josip Ivanović. Kulturno-umjetnički program izveli su članovi folklornog, tamburaškog, literarnog i dramskog odjela. Raznolik program uljepšan je isto tako raznolikom bunjevačkom nošnjom, od sefira do svile i šlinga, koji su uz bale slame postavljene u dvorištu Gupčeve kuće, stvorili sliku nekadašnjeg načina života na salašima.
Prisutne je prigodnim riječima pozdravio Ladislav Suknović, predsjednik HKPD-a "Matija Gubec", naglasivši značaj rada slamarki, pa tako i održavanja Kolonije, koja ih svake godine redovito okuplja u Tavankutu, kako bi nastala nova umjetnička djela od slame.
Ovom prigodom upriličeno je i otvorenje izložbe slika od slame, nastalih na prošlogodišnjem, 22. sazivu Kolonije. Izložbu je otvorio prof. Josip Ivanović, izrazivši zadovoljstvo glede nastupa mladih članova Društva, te očuvanja kontinuiteta u radu sa slamom, koji se, kao  specifičnost Tavankuta i njegove okolice, uspijeva prenijeti i na mlade naraštaje. "Ovdje je umjetnost u tehnici slame, kao kod svoje kuće. Od bezvrijedne slame, pobožne i jednostavne duše izrađuju slike i druge predmete od slame, a djela slamarskih ruku nisu prošla neopaženo kroz svijet, jer su ih mnogi vrednovali sa estetskog i znanstvenog gledišta", rekao je Ivanović. U galerijskom prostoru ispunjenom prekrasnim autohtonim djelima vrijednih slamarki, mogle su se čuti samo riječi pohvale i divljenja nazočnih posjetitelja, od kojih su mnogi pokazali interes i želju posjedovati u svom domu neku od izloženih slika ili je darovati dragim osobama.

Okrugli stol

U okviru Kolonije održan je, već tradicionalno i Okrugli stol, u prostorijama osnovne škole "Matija Gubec" u Tavankutu. Moderator Okruglog stola, bila je povjesničarka umjetnosti i kustosica Gradskog muzeja Subotica, Ljubica Vuković Dulić, dok je iz različitih aspekata o slamarstvu govorilo nekoliko predavača. Na temu "Slamarstvo iz muzeološkog aspekta", izlagala je Janja Juzbašić, etnologinja i ravnateljica muzeja "Stjepan Gruber" u Županji. Ona je s etnološkog gledišta naglasila značaj očuvanja tradicijske baštine u slamarstvu, kao posebnom naivnom stvaralaštvu, o kojemu se sve više otvaraju rasprave. "Kako je ovo pučko stvaralaštvo, koje posljednjih pedeset godina postaje vid umjetnosti, mi koji smo povjesničari umjetnosti i etnolozi, trebamo joj disciplinarno pristupiti i valorizirati je. Potrebno je osnovati instituciju koja će sakupljati građu i stručno je proučavati i prezentirati na ovim prostorima", istakla je etnologinja Juzbašić. U Hrvatskoj su, kako kaže, slike od slame vrlo rado prihvaćene, čemu je, između ostalog, i razlog više što rad u tehnici slame nije prisutan u Hrvatskoj, osim u ponekim radionicama.
Sudionicima Okruglog stola također se obratio Tomislav Žigmanov, profesor filozofije, na temu "Usustavljivanje pristupa slamarstvu". Žigmanov se u svom izlaganju osvrnuo na nekoliko segmenata aktualnog stanja u slamarstvu. Segmenti na kojima bi trebalo poraditi su, prema njegovim riječima, prije svega usavršavanje slamarki u njihovu likovnom izražavanju, kao i održavanje ovakvih i sličnih Kolonija, koje će im omogućiti bolji rad. Osim toga, ističe i važnost faktografije, odnosno činjenica u svezi slamarstva, koje bi se trebale sustavno prikupljati i obrađivati, te zaključiti kritičnom poviješću onoga što se na planu slamarskog stvaralaštva događalo od samih njegovih začetaka. "Kao potrebu u procesu usustavljivanja pristupa slamarstvu također smatram i unapređenje prezentacije, kojoj se trenutno pristupa bez plana i dugoročne strategije. Pod time se podrazumijeva organiziranje različitih izložbi, kao i drugih segmenata prezentacije", rekao je Žigmanov. Na kraju svog izlaganja osvrnuo se na posljednji, ali ne i manje važan dio, a to je vrednovanje rada u tehnici slame, koje bi  se provodilo po unaprijed utvrđenim kriterijima.
Nazočnima se obratio i Branko Ištvančić, filmski redatelj, s temom "Slamarstvo - pojava zabilježena filmskom vrpcom". Prije samog izlaganja, Ištvančić je prikazao dokumentarni film "Slamarke divojke", autora Ive Škrabala, snimljen 1971. godine. Nakon projekcije filma pokušao je prisutnima pojasniti značenje pojedinih dijelova filma, kao i njegovu vrijednost u kulturno-povijesnom smislu. Kako je Ištvančić, kao rođeni Tavankućanin, koji trenutačno živi i radi u Zagrebu, i sam odrastao uz žitna polja i umjetnost slame, odlučio je snimiti film o slamarstvu. "Film će se zvati Od zrna do slike i bit će snimljen na jedan revniji način. Po treći puta sam s ekipom HRT-a u Tavankutu, jer se film snima u četiri godišnja doba. Pratimo rad slamarki, što će rezultirati jednim zanimljivim i modernim filmskim dokumentarcem", naglasio je Ištvančić.
Sve izrečeno na Okruglom stolu bilo je vrijedno pažnje, a sudionicima, kao i svima drugima koji bi mogli pripomoći u svezi izloženih prijedloga glede slamarstva, ostaje ozbiljno pristupiti provođenju riječi u djelo, kako bi se ovaj autohtoni način stvaralaštva mogao u budućnosti prezentirati svijetu na najbolji mogući način.
Marija Matković

Gostovanje HKPD "Matija Gubec" u Polači kraj Biograda

Na nedavno održanoj, jubilarnoj 10. po redu, Smotri folklora izvornih skupina Zadarske županije u Polači, kraj Biograda, po prvi puta, sudjelovala je i najstarija skupina folklornog odjela Hrvatskog kulturno prosvjetnog društva "Matija Gubec" iz Tavankuta. Organizator Smotre, pod nazivom "Oj Polačo, nek ti ime traje", je Kulturno umjetničko društvo "Gradina" iz Polače. Domaćini već tradicionalno pozivaju sva društva i udruge koje njeguju izvorne sadržaje svojih mjesta, svirače na tradicijskim glazbalima, te dječje folklorne skupine. Tako su ove godine odlučili ugostiti i Tavankućane, koji su diljem Hrvatske poznati po svom folkloru i prekrasnim narodnim nošnjama. Tijekom trodnevnog posjeta Polači i Biogradu, oko tridesetak mladih članova folklorne sekcije, imalo je prigodu predstaviti se tamburaškom pjesmom i koreografijom bunjevačkih plesova, kako domaćinima i ostalim sudionicima smotre, tako i posjetiteljima, među kojima je bio i velik broj turista. Kao zanimljivost, članovi folklorne sekcije ističu kako je dojmljivo iskustvo svakako bilo prošetati kraj plaže u bunjevačkoj svili, dok im kupači oduševljeno aplaudiraju, fotografirajući ih kao turističku atrakciju koju vrijedi trajno zabilježiti. Prvu večer nastupili su na Smotri folklora, povodom koje su i pozvani gostovati u Polači, dok je naredne večeri organiziran nastup u Biogradu, koji je bio namijenjen samo za njih. Tijekom jednosatnog programa, članovi folklorne sekcije "Matije Gupca" izveli su bunjevačke plesove i pjesme.  Osim, plesanja, oni su preko dana uživali i u kupanju, jer su bili smješteni u hotelu "Albamari" u Biogradu, koji se nalazi u turističkom kompleksu hotela, smještenih kraj mora. Vremenske prilike su ih poslužile, tako da su im sunčani dani omogućili da u potpunosti iskoriste svoj boravak na moru. Također su išli u obilazak centra Biograda, u kojem su se, kako kažu, sa svih strana mogli čuti različiti jezici, jer sve vrvi od turista koji znatiželjno upijaju svaki detalj grada. A da će Biograd i Zadar imati priliku detaljnije upoznati, nadaju se i naši članovi, koji su ovom prigodom pozvani sljedeće godine ponovno biti gosti, ali na više dana, kako bi se bunjevačka svila u svoj svojoj raskoši mogla još koji put ponosno prošetati plažama dalmatinskoga mora.
Marija Matković

Sudjelovanje HKPD "Matija Gubec" iz Tavankuta na Etno festivalu hrane i glazbe Vojvodine

Sedmi po redu Etno festival hrane i glazbe Vojvodine održan je u subotu, 28. 6. 2008., u organizaciji Američke fondacije za razvoj (ADF) i uz potporu Izvršnog vijeća AP Vojvodine - Pokrajinskog tajništva za privredu i Grada Novog Sada - Gradske uprave za privredu i turizam.
Na ovogodišnjem Etno festivalu hrane i glazbe, održanom u Novom Sadu, imala je prigodu sudjelovati i srednja skupina folklornog odjela HKPD "Matija Gubec" iz Tavankuta. Festival je multietničkog karaktera i ima za cilj predstaviti kulturu i tradiciju svih naroda koji žive na području Vojvodine, te je slogan Festivala bio "Bogatstvo različitosti". Tako je na pozornici, postavljenoj na novosadskom kupalištu "Štrand", nastupilo 46 ansambala iz 15 etničkih skupina, od kojih su se, osim folklornim nastupom, neki predstavili i na etno štandovima, prikazujući tradicionalna jela i rukotvorine. Tavankućani su predstavljali hrvatsku manjinsku zajednicu na čelu s voditeljicom Suzanom Gagić. U programu su nastupili sa spletom bunjevačkih plesova. Na taj način mladi su se "folklorci" predstavili nazočnim posjetiteljima, ponosno pokazujući bunjevačku nošnju - "sefire" i plesove, koji su dio njihova kulturnog naslijeđa.
HKPD "Matija Gubec" iz Tavankuta je i ranijih godina sudjelovalo na Etno festivalu, ali kako je srednja skupina djece prvi puta sudjelovala u ovoj manifestaciji, interesantno im je bilo vidjeti glazbu, ples i običaje i iz drugih dijelova Vojvodine kao npr. Srba, Vlaha, Židova, Mađara, Makedonaca, podunavskih Nijemaca, Roma, Rumunja, Rusina, Slovaka, Ukrajinaca i Crnogoraca. Na više od stotinu štandova, mogli su se kušati kulinarski specijaliteti, te kupiti suveniri po simboličnim cijenama. Osobito zanimljivo bilo im je vidjeti demonstraciju starih zanata, s kojima se većina mladih nikada ranije nije imala prigodu upoznati.
Tavankućani su, prije povratka kući, svratili i do petrovaradinske tvrđave, koja je također, svojom veličinom i ljepotom, upotpunila njihov doživljaj upoznavanja različitosti, kako onih kulturnih, tako i onih koje vrijeme kroz povijest nosi.
Marija Matković

Spoj mladosti i tradicije u klasju žita
Prikaz risa mladim čuvarima tradicije

Od 1928. godine, kada je prvi puta održana Dužijanca u Tavankutu, pa sve do danas, puno toga se promijenilo, te tako ni žetveni radovi nisu iznimka. Vrijeme je donijelo zamišljene poglede paora u kabinama traktora i kombajna, a kuka i kosa nestale su s veselom grajom risara i risaruša. Stariji se još uvijek rado sjećaju tih dana, poneki svoje umijeće pokazuju na natjecanjima risara, a mladi promatraju kako tradicija nestaje sa svakim otkosom žita. Stoga je valjalo nešto poduzeti.
Ovogodišnji tavankutski bandaš i bandašica, Ivana Bošnjak i Pavle Vojnić Mijatov, odlučili su pozvati iskusne risare i pokušati naučiti što je poslidnja pripelica, kao i osjetiti kaplje znoja na čelu, dok se pletu uža. Tako je na žitnom polju u Dikanovcu, kraj Tavankuta, organiziran prikaz nekadašnjeg načina obavljanja žetelačkih poslova, što ujedno predstavlja i uvod u ostale manifestacije tavankutske Dužijance. Osim bandaša i bandašice, prigodu vidjeti i čuti kako se nekada radio ris, iskoristilo je još nekoliko mladih i djece, koji su na njivu došli odjeveni u radnu narodnu nošnju - sefire. Sunce koje je neumoljivo pržilo nije ih moglo omesti u namjeri da se prime posla i pokažu starijima da će biti dostojni nositelji žetvene tradicije. Bandaš je vrijedno zamahivao kosom, dok je bandašica žurno išla za njim i pravila snopove od žita. Vrijedni su bili i ostali, ali njih dvoje željeli su se iskazati i opravdati svoju ulogu u svečanosti Dužijance. Da su u tome i uspjeli, potvrdile su same riječi hvale iskusnih risara, kojima se možda i pridruže na nekom od budućih risarskih natjecanja. Svršetak ovog napornog, ali povrh svega, poučnog i zanimljivog prikaza žetvenih radova obilježila je mala užna. Jednako dobro, došla je i mladima i onima malo starijima - prvi nisu ni mogli zamisliti da kruh, slanina i crni luk mogu biti tako ukusni, dok je ove druge zajednički objed na njivi, u mislima vratio u davne dane vesele risarske graje. (Marija Matković)

Posjet tavankutske osnovne škole "Matija Gubec" Gornjoj Stubici

Proslavu Dana škole "Matije Gupca" u Gornjoj Stubici uveličali su osnovci istoimene škole iz Tavankuta. Suradnja dviju škola započela je u veljači, kada su istim povodom, Tavankućani ugostili predstavnike iz Gornje Stubice, koji su ovom prigodom željeli uzvratiti gostoprimstvo. Tako se protekloga četvrtka, oko pedesetak učenika hrvatskih odjela sa svojim učiteljima i nastavnicima uputilo u trodnevni posjet vršnjacima iz Gornje Stubice. Kao i uvijek, djeca su rado pošla upoznati nove predjele, a zanimljivo je bilo i vidjeti kako negdje drugdje izgleda škola koja nosi isti naziv kao i njihova. Naravno, saznali su puno više od toga, jer je nakon smještaja kod domaćina i dobrog sna, sutrašnji dan zadovoljio njihovu znatiželju. Tavankućani su tijekom prijepodneva imali prigodu upoznati se sa znamenitostima Gornje Stubice, kada su posjetili Spomen park Rudolfu Perešinu, župnu crkvu sv. Jurja, spomenik Matiji Gupcu, te naravno nezaobilaznu Gupčevu lipu. Sliku povijesti obavijenu u prekrasna zelena prostranstva upotpunio je obilazak dvorca Oršić - Muzeja seljačkih buna, između ostalog, poznatog kao mjesto gdje je snimljen i film "Seljačka buna", te "Družba Pere Kvržice". Nakon toliko zanimljivosti valjalo je malo odmoriti, ali ne previše, jer su se domaćini pobrinuli da popodne bude djeci jednako zanimljivo. Prije same svečanosti Dana škole, odigrana je nogometna utakmica između dviju škola, kako bi se još bolje međusobno upoznali, a nogomet je kao stvoren za to - bar dečki tako tvrde. Uslijedila je napokon i priredba za Dan škole, na kojoj su, obučeni u narodne nošnje, Tavankućani izveli svoju školsku predstavu "Razlinkavi zec". Stubičani su, kroz predstavu, mogli čuti specifične bunjevačke izraze, ali su isto tako i kajkavske popijevke na trenutke znale zbuniti Tavankućane. Dakako, prijevod ipak nije bio nužan, jer se djeca najbolje sporazumijevaju pokretima i osmjesima. Međutim, sutrašnji dan osmjehe je pretvorio u oproštajni zagrljaj, jer je došlo vrijeme za poći svojim kućama. Povratak je također bio ispunjen brojnim sadržajima. Posjet muzeju na Hušnjakovom brdu kod Krapine, te Nacionalnom svetištu u Mariji Bistrici, razveselio je djecu, koju je potom dočekao grad Zagreb i sve njegove čari. Šetnja preko Cvjetnog trga do Trga bana Jelačića, te razgledanje Katedrale i crkve sv. Marka, doista ih se dojmilo, ali najveće divljenje kod djece izazvao je svojevrsni simbol ovog grada - tramvaj. Eh, da je samo bilo vremena za jedan krug po Zagrebu. Ništa zato, eto povoda za još jedno putovanje, pa makar na programu bila samo vožnja tramvajem. (Marija Matković)

Održan 13. Festival dječjeg folkora "Djeca su ukras svijeta" u Tavankutu

U organizaciji HKPD-a "Matija Gubec" u Domu kulture u Tavankutu u nedjelju 8.6.2008. s početkom u 18 sati održan je sada već tradicionalni Festival dječjeg folklora pod nazivom "Djeca su ukras svijeta", na kojem je nastupilo ukupno 11 društava, među kojima su bili i predstavnici slovačke, rusinske, mađarske i hrvatske nacionalne manjine. Festival koji se punih 13 godina održava u Tavankutu, okuplja društva koja se bave očuvanjem kulturne baštine nacionalnih zajednica sa teritorije Vojvodine. Ovaj Festival je kao vrlo značajan projekt bio uvršten u Državno izvješće Vijeću Europe, koje je tadašnja država Srbija i Crna Gora uputila na tu adresu.
Sudionici ovogodišnjeg Festivala su: HUK "Lajčo Budanović" Mala Bosna, HKUD "Ljutovo" Ljutovo, HKPD "Silvije Strahimir Kranjčević" Bački Breg, SKUD "Jednota" Šid, Dom kulture Ruski Krstur, OŠ "Bratstvo-jedinstvo" Bezdan, KUDH "Bodrog" Bački Monoštor, HKC "Bunjevačko kolo" Subotica, HKUP "Dukat" Vajska, Bođani i HKPD "Matija Gubec" Tavankut.
Realiziranje 13. Festivala dječjeg folklora "Djeca su ukras svijeta" u Tavankutu 2008. godine, pomogli su: Pokrajinski sekretarijat za obrazovanje i kulturu, Pokrajinski sekretarijat za upravu, propise i nacionalne manjine, Općina Subotica, Generalni konzulat Republike Hrvatske, OŠ "Matija Gubec" Tavankut, Zona-tours d.o.o. Subotica, Mjesna zajednica Tavankut i Župa "Srce Isusovo" Tavankut.

S putovanja u Gorjane

U nedjelju 11. svibnja 2008. u Gorjanima je bila organizirana smotra izvornog folklora pod nazivom "Legenda o Ljeljama". Na toj manifestaciji je sudjelovalo četiri folklorne skupine, od kojih je jedna bila domaćin. Domaćini su nam prije programa prikazali svoje stvaralačke vještine kroz prigodnu izložbu fotografija njihovih običaja, ukrasnih krevetnina od šlinga i vratilo na kojem se sve to izrađuje. Program je počeo mimohodom, kroz ulice sela. Nakon mimohoda program se odvijao u Vatrogasnom domu gdje je prvo nastupio HKUD "Seljačka sloga", sa plesovima iz Baranje, a poslije je nastupio naš HKPD "Matija Gubec" iz Tavankuta. U programu su predstavljeni običaji kraljičkih pjesama koje su se pjevale po selima na Blagdan Dova. Potom je "Kumpanija" iz Blata sa otoka Korčule nastupila sa običajima mačevanja i junačenja iz njihovog podneblja. Na samom kraju programa predstavili su se domaćini KUD "Gorjanac" iz Gorjana sa svojim nadaleko poznatim slavonskim Ljeljama.
Boris Godar i Lidija Sarić

VII. Smotra tradicijskih glazbala Ilača

U Ilači je, 29. ožujka 2008., održana VII. Smotra tradicijskih glazbala i sviranja na tim glazbalima. Na smotri su sudjelovali domaćini KUD-a "Matija Gubec", gosti iz Mađarske, Bosne i Hercegovine, te iz cijele Hrvatske. Popratni gosti ove manifestacije bile su slamarke članice HKPD-a "Matija Gubec" iz Tavankuta. Tom prigodom, izložba je bila postavljena u OŠ "Ilača" koja je imala veliki broj posjetitelja. Program je završen uz svečanu podjelu zahvalnica. (Kristina Kovačić)

V. Međunarodna kolonija mladih Ernestinovo

I ove godine, po peti put, održana je Međunarodna kolonija mladih u Ernestinovu. Kolonija je bila održana u OŠ "Ernestinovo" od 25. do 28. ožujka 2008. U raznim radionicama poput kiparske, folklorne, tamburaške, novinarske i druge, sudjelovalo je oko 250 djece, a između ostalog organizirana je i slamarska radionica. Voditeljice slamarske radionice su bile Jozefina Skenderović i Kristina Kovačić, a u radionicama su sudjelovali i učenici OŠ "Matija Gubec" iz Tavankuta. Kolonija je bila popraćena i raznim zabavnim programima, obilaskom grada Osijeka, vožnjom karucama i degustacijom domaće kuhinje. Završena je svečanim programom, prezentacijom radionica i podjelom zahvalnica i diploma. (Kristina Kovačić)

Izložba slika Ivana Balaževića

U Modernoj galeriji Likovni susret 28. ožujka 2008., u 18 sati otvorena je izložba slika Ivana Balaževića, akademskog slikara i autora znaka našeg društva. Ivan Balažević rođen je u Tavankutu, diplomirao na Akademiji likovnih umjetnosti u Zagrebu, živi u Novom Vinodolskom. Priredio je preko 120 samostalnih izložbi, sudjelovao na više od 200 izložbi u Hrvatskoj i inozemstvu, a u Subotici je posljednju samostalnu izložbu održao 1989. godine. Jedan je od rijetkih umjetnika koji uspješno stvara na više planova, te je za slikarstvo, grafiku, grafički dizajn i heraldiku primio 24 nagrade.

Nagrada za kulturu Hrvatske matice iseljenika

Ove godine Hrvatska matica iseljenika iz Zagreba dodijelila je nagradu "Najselo" za 2007. godinu srijemskom selu, Novom Slankamenu. Nagrada NAJSELO dodjeljuje se u obliku skulpture, stiliziranog glagoljskog slova "H", koja simbolizira opstanak hrvatstva u nagrađenom selu kroz povijest, istakla je rukovoditeljica odjela HMI Srebrenka Šeravić. U pitanju je godišnja nagrada za kulturu najuspješnijem selu hrvatskih manjina u Europi. Ovu nagradu ustanovila je Hrvatska matica iseljenika u Zagrebu 1996. godine. Inicirao ju je Odjel za hrvatske manjine HMI-a svjestan da je uloga hrvatskih naselja u prošlosti, kao i danas, od velikog značaja u očuvanju hrvatskih manjinskih zajednica u Europi. Nagradu je g. Ivanu Rukavini, predsjedniku HKPD "Stjepan Radić", uručila rukovoditeljica odjela HMI, gđa. Srebrenka Šeravić. Na svečanom programu koji je upriličen u obnovljenim prostorijama ovog društva iznimno nadahnuto je govorio član IO HNV-a za informiranje i službenu uporabu jezika, g. Mato Groznica, koji je među ostalim istakao da stradalničkom Srijemu ova nagrada je priznanje i potvrda brige matične Domovine za sunarodnjake u dijaspori te dodao da je ovo nagrada koja pripada svakom srijemskom selu u jedinstvu zajedničke opstojnosti. Na svečanom proglašenju nazočni su bili gđa. Marija Hećimović predstavnica HMI, g. Branko Horvat, predsjednik HNV-a, gđa. Antonija Čota, članica IO HNV-a za kulturu, gđa. Marija Turkalj, predsjednica KUDH "Bodrog" iz Bačkog Monoštora, selo koje je dobitnik ove nagrade 2004. godine i g. Ladislav Suknović, predsjednika HKPD "Matija Gubec" iz Tavankuta, selo koje je ponijelo ovu titulu 2002. godine. Ladislav Suknović

XII. Festival dječjeg folklora "Djeca su ukras svijeta", Tavankut 2007.

"Djeca u susret tradiciji"
U subotu 20. listopada 2007. godine u Domu kulture u Tavankutu održan je XII. Festival dječjeg folklora pod nazivom "Djeca su ukras svijeta". Program je započeo okupljanjem predstavnika sudionika na zajedničkom susretu u OŠ "Matija Gubec", gdje je prikazan film o Tavankutu, nastao u okviru mjesne škole, a potom je upriličena Sv. Misa, u obzirom da je to bio dan posvete mjesne crkve, gdje su nazočili svi sudionici ovogodišnjeg Festivala. U dvorani Doma kulture, nastupila su djeca domaćina i gostujućih kulturno umjetničkih društava, prikazujući svoje umijeće u očuvanju tradicije. Pjesma i igra bio je motiv koji ih je sve objedinio istovremeno prikazujući da iako još uzrastom mladi, ovladali su tradicionalnim plesom i pjesmom. Program koji je obilovao dječjim smjehom i radošću, okončan je podijelom zahvalnica svim sudionicima ovog Festivala i svim dobrotvorima ovoga projekta, među kojim je i svojom nazočnošću uveličala održavanja Festivala i mr. Ljerka Alajbeg, Generalna konzulica Republike Hrvatske u Subotici, koja je u svom govoru istakla važnost očuvanja kulturne baštine ali i naglasila potporu kulturnim projektima. Pismo potpore Festivalu poslao je i saborski zastupnik dr. Stjepan Bačić, koji je naglasio da gdje djeca nastavljaju tradiciju naših predaka, garantiran je i opstanak hrvatske loze u Vojvodini. U nedjelju, domaćini su sa gostima iz Zagreba obišli Suboticu i Palić a potom i obilazak ZOO vrta. Nastupili su: Folklorni Ansambl "Venčec", Dubrava, Zagreb (Republika Hrvatska), HUK "Lajčo Budanović" Mala Bosna, HKPD "Tomislav" Golubinci, KPZH "Šokadija" Sonta, HKUPD "Mostonga" Bač i domaćini HKPD "Matija Gubec" Tavankut. Ovaj projekt podržali su: Pokrajinsko tajništvo za obrazovanje i kulturu, Ministarstvo vanjskih poslova Republike Hrvatske, Generalni konzulat Republike Hrvatske u Subotici, Mjesna samouprava Tavankut, OŠ "Matija Gubec" Tavankut, Hrvatska čitaonica Subotica, Župa "Srce Isusovo" Tavankut, ZOO vrt, Palić. (L.S.)

Dužijanca u Tavankutu pod geslom "Gradimo na temeljima"

Na okruglom stolu koji je bio održan prošle srijede 18.7.2007. u Tavankutu u okviru XXII. saziva Kolonije slamarki sudjelovali su Olga Kovačev Ninkov kustosica Gradskog muzeja u Subotici, Jozefina Skenderović voditeljica slamarskog odjela HKPD "Matija Gubec", Branko Horvat predjsednik HNV-a i Ladislav Suknović predsjednik HKPD "Matija Gubec". Olga Kovačev Ninkov, u svom izlaganju je istakla kako u rad slamarki treba više uključiti etnologe, jer je "slamarstvo" interdisciplinarno i kao takvo se temelji na etnologiji i dodala da svaki stručnjak ove oblasti treba boraviti na terenu u cilju boljeg razumijevanja umjetnica. U osvrtu na utemeljiteljice slamarstva Olga Kovačev Ninkov je istakla Maru Ivković Ivandekić u čijim slikama se, kako je navela, vidjela tišina i smiraj života, ali ono što je isticalo ovu umjetnicu je što među prvima u ovoj tehnici ostvaruje radove koji idu do apstrakcije. Jozefina Skenderović voditeljica slamarskog odjela HKPD "Matija Gubec" je u svom osvrtu na umjetnice istakla kako je Mara Ivković Ivandekić uz osnovnu naobrazbu imala izuzetan pedagoški pristup radu i kao iznimno važnu osobu u stvaranju Kolonije. Jozefina je istakla i Stipana Šabića, kao idejnog tvorca utemeljitelja Kolonije 1961. godine koja kasnije prerasta u Koloniju slamarki kao i Vincu Dulića čovjeka "iz sjenke"od velike potpore. Branko Horvat je istakao kao se još iz djetinjstva sjeća da su se u Tavankutu izrađivali predmeti od slame, i da je ova aktivnost bila sporadična sve do 1986. godine kada se slamarke i institucionalno organiziraju u cilju povezivanja sveukupne kulturne prezentacije. Prvih godina održavanja Kolonije bilo je daleko više potpore od strane lokalnih i državnih vlasti dodao je G. Horvat, te je i Kolonija bila daleko brojnija, kasnije poslije rata 90.-tih godina, ova potpora je bila vrlo oskudna te su sudionici i vlastitim sredstvima nastojali očuvati tradiciju održavanja Kolonija. Zaključak okruglog stola je bio kako je navela i moderatorica ovog događaja Ljubica Vuković Dulić, diplomirana povjesničarka umjetnosti, navodeći još brojna imena slamarki poput Marge Stipić, Teze Vilov, sestara Milodanović, Anice Balažević, Kate Rogić, Matije Dulić i brojni drugih, te da je Tavankut i HKPD "Matija Gubec" ostvario veliki iskorak u ovoj grani umjetnosti te da su u planu nove aktivnosti u cilju populariziranja ove umjetnosti pod stručnim okriljem.

U subotu 21.7.2007. u 19,30 sati u Domu kulture je priređen kulturno-glazbeni program u okviru zatvaranja XXII. saziva Kolonije naive u tehnici slame. Na programu su pored domaćina nastupila dva gostujuća društva KUD "Ivan Goran Kovačić" iz Velike (Republika Hrvatska) i HKUD "Dubrava" iz Aladinića (BiH) koji već tradicionalno posjećuju Tavankut u okviru obilježavanja žetvenih svečanosti. Na programu su svečano predstavljeni ovogodišnji bandaš Marko Skenderović i bandašica Svetlana Peić Tukuljac, kojima je Jozefina Skenderović uručila simbol ovogodišnje Dužijance. Predsjednik društva Ladislav Suknović je u svom govoru prigodom zatvaranja Kolonije istakao zahvalu svima sudionicima i naglasio da je ove godine svetkovina utoliko veća jer se obilježava 20. godina od obnove obilježavanja Dužijance u Tavankutu, 1986. godine a tadašnji bandaš je bio Marko Crnković i bandašica Ruža Stantić. U nedjelju 22.7.2007. je održana Sv. Misa na kojoj su pored mjesnog župnika Franje Ivankovića koncelebrirali vlč. Andrija Anišić iz Subotice i don Vinko Raguž iz Aladinića. U svečanoj povorci koja je bila organizirana od mjesnog Doma kulture do mjesne župe, pored mladih u narodnoj nošnji, povorku su uljepšali i bandaši i bandašice koji su u proteklih 20. godina bili nositelji ove svetkovine. Na sv. Misi su nazočili Davor Vidiš, generalni konzul RH u Subotici, Petar Kuntić, dogradonačelnik Grada Subotice, Branko Horvat, predsjednik HNV-a, kao i delegacija iz Kaćmara (Republika Mađarska), Pal Endre, gradonačelnik, Andrea Zelić Vaš, dogradonačelnica, Vujić Joso, tajnik i Teza Vujkov Balažić, dopredsjednica Hrvatske manjinske samouprave. Navečer, u prepunom župnom dvorištu mjesne župe, održano je tradicionalno bandašicino kolo, koje su glazbeno uveličali Tamburaški sastav HKPD "Matija Gubec". (Ladislav Suknović)

Otvoren XXII.saziv Kolonije naive u tehnici slame u Tavankutu

U petak 13. srpnja 2007. god u Galerijskom prostoru HKPD "Matija Gubec" u Tavankutu otvoren je XXII.saziv Kolonije naive u tehnici slame. Kao i svake godine izloženi su umjetnički radovi nastali na lanjskom sazivu održanom u Tavankutu. Sam program otvorenja izložbe, upriličen je nastupom Tamburaškog orkestra te Ženske pjevačke skupine ovog društva, prezentirajući tradicionalne pjesme tematski vezane uz slamu. U prekrasnom dvorišnom dijelu, Galerijskog prostora, izložbu je otvorila povjesničarka umjetnosti i zamjenica Predsjednika HKPD "Matija Gubec" Ljubica Vuković-Dulić, koja je istakla značaj ove Kolonije kao i samog društva gdje se nalaze prvi radovi nastali u ovoj tehnici. U svom govoru gđa. Vuković-Dulić je ukazala na dalekosežni značaj očuvanja i razvitka ove umjetnosti ali i sjećanje na utemeljiteljice ove umjetnosti. U tom kontekstu se organizirao okrugli stol na temu "Gradimo na temeljima", koji će biti svojevrsno stručno-povijesno razmatranje umjetničkog doprinosa i razvoja naive u umjetnost ali i prisjećanje na slamarke koje su svojim radovima razvili ovu vrstu umjetnosti.
XXII. saziv Kolonije otvorio je Predsjednik društva Ladislav Suknović i tom prigodom istakao, da kada se o slami govori čovjek mora biti pristrasan ali i biti dostojanstven jer su ove slike otkinuti dijelovi naših života i bitisanja na ovim prostorima. Program Kolonije traje tjedan dana, svaki radni dan od 9.00 do 18.00 sati u prostorijama Osnovne škole u Tavankutu, a naredne subote predviđeno zatvaranje Kolonije te svečani program uoči Dužijance kao i promoviranje ovogdišnje mjesne bandašice i bandaša. Organiziranje ovog projekta potpomognut je od strane Ministarstva vanjskih poslova Republike Hrvatske, Pokrajinskog tajništva za kulturu i obrazovanje, Pokrajinskog tajništva za upravu propise i prava nacionalnih manjina i Skupštine općine Subotica. (Ladislav Suknović)

Bratimljenje započeto prije 30. godina

U subotu i nedjelju su u Piškorevcima nadomak Đakova održani XIII. "Piškorevački sokaci", manifestacija koja je u dva dana okupila 11. društava među kojima su bili i HKPD "Matija Gubec" iz Tavankuta i jedno gostujuće društvo iz Domaljevca iz Bosne i Hercegovine. Ova manifestacija ove je godine upriličena u okviru obilježavanja 80. godina od osnutka domaćeg KUD-a "Zora", koji je i organizator ove velelijepe manifestacije. Tavankućani koji su imali zapažen nastup, pozdravljeni su ovacijama pogotovu od strane starijih sugrađana, jer prema njihovim svjedočenjima, suradnja s Tavankutom datira još prije 30. godina kada su se bratimile i dvije škole koje nose isti naziv, vođe seljačke bune, a svakako i dva društva koja djeluju u ova dva sela. Nakon svečanog mimohoda kroz centar Piškorevaca, uslijedio je dvosatni program na kome je nastupilo 11. društava, a na koncu programa nazočne je zabavljao Šima Jovanovac do kasno u noć. Nakon programa uslijedili su razgovori predstavnika dvaju društava u cilju obnove suradnje ne samo na kulturnom planu, nego već u narednom periodu, pokušaju uspostave prosvjetne suradnje dvije škole sa istoimenim nazivom kao i prije 30. godina. (Ladislav Suknović).

XII. Festival hrvatskih folklornih društava u Pečuhu

U Pečuhu je 15. i 16. rujna 2007. održan XII. Festival hrvatskih folklornih društava. Program je započeo na Széchenyiev-om trgu svečanim mimohod a potom i zajedničkim kolom sudionika festivala. U večernjim satima u Domu omladine je održan folklorni kulturno -glazbeni program na kome su nastupili i članovi HKPD "Matija Gubec" iz Tavankuta. Na ovogodisnjem XII. Festivalu su nastupila društva iz: Lug-Brankovići (Bosna i Hercegovina), Bračević (Hrvatska), Kupina (Hrvatska), Generalski Stol (Hrvatska), Konavle (Hrvatska), Tavankut (Srbija), Salanta (Mađarska), Kašad (Mađarska) i Tanac (Mađarska).